To je prvenstveno vidljivo u Mađarskoj, Poljskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, ali i nekim drugim zemljama. Najočitiji primjer je Hrvatska, gdje su ustaški simboli i ustaški pozdrav postali dio svakodnevice.
U središtu ideologije radikalne desnice je istorijski revizionizam koji za cilj ima direktnu ili indirektnu rehabilitaciju kvislinških režima i fašističkog pokreta.
Više od 50 miliona građana, žrtava fašizma, u Drugom svjetskom ratu polako odlazi u zaborav. Umjesto da budu opomena čovječanstvu, mnogi pokušavaju da prekroje istoriju te da izjednače žrtave i počinitelje tih zločina.
Zbog čega je došlo do uspona desnog ekstremizma?
Razlozi
Analitičari kao neke od razloga navode ekonomsku krizu i visoku stopu nezaposlenost. Na sve se to, dodaju i migrantsku krizu koja je dodatno podigla tenzije u mnogim evropskim zemljama.
Istoričari, s druge strane, upozoravaju da fašistička ideologija nikada nije iskorijenjena već je samo „mirovala i čekala povoljan čas da se ponovo digne iz pepela“.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović podsjeća da je na evropskom nivou, odnosno u Evropskom parlamentu rezolucijom od 2. aprila 2009. godine utvrđen Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
On ističe da su time izjednačeni fašizam, nacizam i komunizam, što ne odgovara istorijskim činjenicama i istini.
Pošto većinu u Evropskom parlamentu ima desničarska Evropska narodna stranka (EPP) uspio se relativizirati fašizam i nacizam s komunizmom. Nažalost, evropski socijalisti i socijaldemokrati, ali i drugi, upali su u tu zamku. Ne mogu se po ničemu porediti doktrina fašizma i nacizma s komunizmom. Međutim, tim evropskim krugovima je uspjelo da relativiziraju fašizam i nacizam zbog samih sebe – ističe Bećirović.
Poraženi dižu glavu
Govoreći o prostoru bivše Jugoslavije, Bećirović kaže da se pokušava falsifikovati istorija, odnosno pobjednik Drugog svjetskog rata. On dodaje da je potpuno jasno ko je bio pobjednik Drugog svjetskog rata, a ko gubitnik.
– Nažalost, u Evropi i na ovim prostorima se pokušava sada prikazati sve potpuno drugačije, jer su na vlasti pristalice, zagovornici ili sljedbenici poraženih ideologija. Jednostavno, čovjek sam sebi postavi pitanje 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom, koji se obilježava i kao Dan Evrope, ko je zaista pobjednik?! Mislim, da su trenutno u usponu uprave one snage koje su poražene u Drugom svjetskom ratu, a zasad nisu još uvijek poražene – smatra Bećirović.
Zbog toga je i pitanje mise za žrtve Blajburga, kako ističe on, vezano za gore navedene činjenice.
Veza klera i politike
Iako postoji sloboda vjeroispovijesti i autonomije djelovanja vjerskih zajednica kada je u pitanju misa za žrtve Blajburga, Bećirović ističe da se radi o sijamskoj vezi klera i politike u najgorem značenju i izvrtanju istorijskih činjenica.
– Mislim da bi rješenje bilo da se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine obrati diplomatskom notom papi Franji i da se tako spriječi da se jedan takav revizionistički događaj održi u Sarajevu, jer se radi upravo o klasičnoj zloupotrebi prava na slobodu vjeroispovijesti i djelovanja crkava i vjerskih zajednica. Stvoren je opšti ambijent, koji je pogodno tlo za afirmaciju i jačanje takvih ideologija – upozorava Bećirović.
Dodaje da je potrebno na globalnom nivou taj trend preokrenuti i to mora krenuti iz nekih uticajnih većih država, koje imaju uticaj na globalne trendove. Pri tome je važan obrazovni sistem, koji obrazuje, ali i vaspitava buduće generacije.
Krajnosti
Univerzitetski profesor i predsjednik Instituta za društvena istraživanja iz Bijeljine Drago Vuković podsjeća da su ideologije uvijek bile osnova organizovanja društva i države, te da će tako biti i u budućnosti.
– Ne postoji, naime, drugačiji oblik formiranja vlasti i institucija bez političke volje građana koja se oblikuje i profiliše kroz različite politike i ideologije, od one crkvene, hrišćanske u Srednjem vijeku, pa sve do klasičnih političkih ideologija lijeve i desne orijentacije. Ono što se loše pokazalo kroz istoriju jesu ideologije krajnosti i isključivosti. Na lijevom krilu u tom smislu imamo komunističke partije, a na desnom nacionalističke, čije je najrigidniji oblik bio fašizam – kaže Vuković.
Navodi da između tih krajnosti postoji oblik političkog i ideološkog djelovanja koji nastoji promovisati demokratiju kao osnovni oblik vladavine. Cilj je demokratsko, uređeno društvo.
Raspad Jugoslavije
Zašto u tom spektru ideologija u modernom vremenu (ne)očekivano jača politička desnica? Da li je to nekakav logičan odgovor na propast komunističke ideologije? Da li je to politički uklon vraćanja nacionalnom i svakom drugom tradicionalnom identitetu koji je bio potisnut u socijalizmu?
– Podsjećanja radi, taj veoma jak ideološki sistem potpuno je potisnuo naciju, religiju, pa i državu, uzdižući klasu i proleterski internacionalizam kao vrhovnu vrijednost. Desnica može biti odgovor na takvu ideologiju. Možda je za to najbolji primjer raspad Jugoslavije, koji se i desio po tim nacionalnim šavovima. To jačanje desnih, nacionalnih partija je bio, a i danas je privlačniji oblik za običnog čovjeka od tih velikih demagoških ideja – ističe Vuković.
Prema njegovim riječima, s druge strane, što danas posebno pokazuje primjer BiH, lakše je upravljati masama promocijom nacionalnih, mitskih, religijskih vrijednosti u odnosu na ozbiljne socijalne i razvojne programe.
Globalizacija
Vuković kaže da je to posebno bitno za višenacionalna složena društva, koja mogu da proizvedu dosta problema određenim nacionalnim grupama. Nije zato čudno da su sve stranke u BiH u osnovi nacionalne stranke, pa čak i one koje u svom nazivu nemaju taj nacionalni prefiks, poput SDP BiH, SNSD…
– To su u nekom smislu moderne nacionalne partije sa kvazidemokratskom i građanskom ljušturom. Ima tu još mnogo razloga zašto jača desnica. Možda su svi oni negdje smješteni u potrebu suprostavljanja novoj ideologiji koju nazivamo globalizacija. Ta jedna vrlo napadna frustrirajuća ideologija, koja od svih traži slijepo poštovanje novih pravila, koja negiraju sve tradicionalne vrijednosti, porodicu, vjeru, državu, naciju, proizvodi snažne antiglobalizacijske pokrete koji su uglavnom desne orijentacije – smatra Vuković.
Dodaje da nisu ovdje suštinski problemi snažni globalizacijski trendovi u ekonomiji, znanju, kulturi, procesi koji promovišu slobode i demokratiju. Ovdje je problem „novog ideologizovanja svijeta, koji podrazumijeva dominaciju jakih, rast nejednakosti, zavisnosti i potčinjenosti“.
Suprostavljanje tome je, kako navodi Vuković, zapravo potreba opstanka malih naroda, nacionalnih država, njihovih kultura i tradicije.
Zaustaviti buđenje fašizma
Predsjednik Jevrejske zajednice i prvi čovjek Međureligijskog vijeća u BiH Jakob Finci ističe da je očito da je desnica iskoristila političku i ekonomsku situaciju u svijetu kako bi napredovala.
– Vidljivo je da desnica iz dana u dan sve više napreduje i grčevito napada one koji su centralistički ili ljevičarski opredjeljeni kako bi osigurali prevlast u svojim državama. U Bosni i Hercegovini to još nije počelo, ali je očito da prijeti i nama. Čini mi se da se neki eksponenti te politike već pojavljuju i pokušavaju da zauzmu svoje pozicije i svoj teren – upozorava Finci.
Komentarišući najavljenu misu za žrtve Blajburga, Finci ističe da se ona održava u čisto političke svrhe kako bi se situacija među etničkim grupama u BiH još više zaoštrila.
Finci kaže da možemo samo pretpostaviti kome to odgovara, ali da sigurno građanima ove zemlje to nikako ne odgovara i da se za tako nešto ne zalažu oni već političari.
– Šta građani Evrope 75 godina nakon Drugog svjetskog rata misle o povampirenju desničara još ćemo vidjeti. Na svima nama ostaje da vidimo i da svojim djelovanjem podstičemo da ne dođe do ponovnog buđenja fašizma. Hoćemo li biti u stanju da ih zaustavimo? Živi bili, pa vidjeli – zaključio je Finci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu