Stojaković je savjetovao da se u periodima povećanog rizika, poput visokih temperatura vazduha, izbjegava paljenje vatre na otvorenom prostoru.
On je poručio da su teritorijalne vatrogasne jedinice spremne, da je oprema ispravna i obnovljena, te da se radi i na nabavci novih sredstava za gašenje požara. Kada je riječ o opremanju, Stojaković je naglasio da se najveći akcenat daje na Hercegovinu, gdje su požari na otvorenom najčešći. Kako je naveo da u 29 profesionalnih vatrogasnih jedinica u Srpskoj ima oko 760 vatrogasaca, što je zadovoljavajuća popunjenost.
U Hercegovini na hiljadu stanovnika imamo dva vatrogasca, što je veoma dobar prosjek – rekao je Stojaković.
On očekuje da u ovoj godini bude manje problema u vezi sa požarima, a time i manje štete kako na materijalnim dobrima, tako i na životnoj sredini.
Prošle godine vatrogasci u Srpskoj su imali 9.171 intervenciju, od kojih je bilo 906 šumskih požara.
Riječ je o blagom porastu, s obzirom da je godišnji prosjek od 8.500 do 9.000 intervencija. Rekord je bio 2013. godine kada su vatrogasne službe imale više od 10.000 intervencija.
U Inspektoratu Republike Srpske rečeno je da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu zabranjeno spaljivanje organskih ostataka poslije žetve usjeva, kao i drugog otpada na poljoprivrednom zemljištu, te da kazna za fizičko lice za ovaj prekršaj iznosi od 1.000 do 3.000 maraka.
– Izazivanje požara se smatra krivičnim djelom u skladu sa Krivičnim zakonom koji propisuje i zatvorske kazne za lica koja izazovu šumski požar usljed kojeg nastupi šteta velikih razmjera, ukoliko izazovu požar u zaštićenoj šumi, nacionalnom parku, voćnjaku ili drugoj šumi sa specijalnom namjenom, ili žitnim poljima, kao i ukoliko se navedeno djelo učini nehatno – napominju u Inspektoratu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu