U fijoci bankara centralnih banaka već decenijama netaknut stoji prijedlog nobelovca Miltona Fridmana (1912-2006) takozvani “novac iz helikoptera”. Fridman je tako nazvao novac koji centralna banka neke zemlje stvara – ni iz čega – i potom ga daje građanima tako da pada po ljudima kao da ga neko baca helikoptera.
DW tu ideju naziva – “kiša para” i dodaje da danas, za mnoge ekonomiste, ta Fridmanova ideja više nije samo luda ideja.
Koncept ”kiše para” mogao bi postati društveno prihvatljiv”, smatra ekonomista i bivši rektor univerziteta Bundesbanke Ditrih Šonvic.
Mario Dragi, bivši šef Evropske centralne banke, za tu ideju je rekao da je “veoma zanimljiva”.
Razlog iznenadnog interesovanja za Fridmanov koncept je očigledan: monetarna politika je iscrpla gotovo sve svoje mogućnosti.

– Devedesetih godina, tadašnji šef američke centralne banke, Ben Bernanke, napravio je za centralnu banku Japana listu mjera koje bi mogle da se preduzmu za jačanje ekonomije – rekao je analitičar Komercbanke Ulrih Lojhtman i dodao: – Centralne banke svijeta su od finansijske krize 2008. u potpunosti odradile tu listu – osim posljednje tačke: kiše para.
“Kiša para” tako postaje posljednje sredstvo centralnih banaka. Ekonomisti Dojče banke su 2016. došli do zaključka da kiša para može biti značajno efikasnija od tradicionalnih sredstava monetarne i fiskalne politike.
Naravno, ne radi se zapravo o bacanju novca iz helikoptera na građane. Umjesto toga, Evropska centralna banka bi mogla da uknjiži novac direktno na račune građana da bi povećala potražnju i inflaciju.
Danijel Koen, francuski ekonomista, još je u jesen 2019. predložio da ECB svakom građaninu u Evrozoni za Božić isplati ili uplati 1.000 evra.
Kritičari se, međutim, plaše da bi efekat mogao brzo da se izgubi. Mnogi građani bi moglu doći u iskušenje da taj dodatni novac – uštede – umjesto da ga ulože u potrošnju i na taj način podstaknu ekonomiju.
Izuzetna vremena ponekad zahtijevaju izuzetne mjere, piše DW i dodaje da je ključno pitanje da li je očaj centralnih bankara dovoljno velik da iz bunkera izvuku najekstremnije oružje monetarne politike.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu