Iz našeg ugla

Bauk korone hara polusvijetom

Histerija u vezi virusa zvanog korona ne jenjava. Zapravo, moglo bi se reći baš suprotno. Sudeći prema reakcijama javnosti, ova biopolitička i marketinška manipulacija daje fantastične rezultate.

Bauk korone hara polusvijetom
FOTO: OURAD BALTI TOUATI/EPA, GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Kao i u većini sličnih fenomena, kreiranih da manipulativno regulišu distribuciju pažnje pojedinaca i društvenih grupa, i ovaj fenomen je zasnovan na strahu.

Prva stvar koju je neophodno razumjeti da bi se shvatila logika manipulacije je fenomen samoerotizma. Samoerotizam (narcizam, egoizam) predstavlja preveliku ljubav i brigu prema samom sebi. To je karakteristika nezrele ličnosti koja se nalazi u estetičkoj fazi svoga razvoja i koja odnos prema stvarnosti gradi autocentrično polazeći od sebe kao središta. U osnovi, ličnost u ovoj fazi razvoja sebe doživljava kao objekt vlastitog Erosa, zbog čega je previše zaokupljena samom sobom i strahom od gubitka sebe.

Druge osobe ova ličnost suštinski doživljava samo kao instrumente, sredstva ili objekte preko kojih voli sebe. U tom smislu, svaki oblik manipulacije zasnovan na strahu vezanom za zdravlje namijenjen je samoerotizovanom dijelu populacije, jer je njihov sistem percepcije prosto kodiran tako da je moguće unaprijed predvidjeti njihovu reakciju.

Druga stvar koju je neophodno razumjeti da bi se shvatila logika manipulacije jeste menadžment straha i tjeskobe. Strah je predmetno određen dok tjeskoba nije predmetno određena. To znači da je strahu moguće pronaći konkretan uzrok zbog čega strah ima motivacioni potencijal. Tjeskoba je predmetno neodređen strah – forma straha koju nije moguće konkretizovati te koja zbog toga ima demotivatorski potencijal. U tom smislu strah se koristi kada se želi izazvati društvena akcija, a tjeskoba se koristi kada se žeili izazvati odsustvo društvene akcije.

U tom smislu, svaki oblik manipulacije koji je povezan sa bezbjednošću, nužno ima oblik tjeskobe, budući da je uzrok ugroženosti vrlo apstraktan i neopipljiv. Tako, na primjer, terorizam i virus su morfološki identični, jer predstavljaju apstraktne opasnosti koje je nemoguće locirati. Oni su takoreći heterotopni (višemjestni). Ili, poštenije govoreći, oni su samo simbolički konstrukt. Takođe je neodređen i način borbe protiv ove apstraktne opasnosti – npr. bombardovanje terorista koji se ne mogu locirati ili zaštita od virusa proizvodnjom histerije zbog nepostojanja vakcina koja stimuliše prodaju zaštitnih maski. U osnovi, radi se o upotrebi kolektivne hipohondrije u sticanju farmakološkog ekstraprofita (npr. pogledati broj i cijenu prodatih maski u Kini).

Treća stvar koju je neophodno razumjeti da bi se shvatila logika manipulacije predstavlja karakter savremenog kapitalizma. Naime, klasični kapitalizam je profit ostvarivao proizvodnjom roba i usluga koje su bile namijenjene zadovoljavanju prirodnih (primarnih, ispunjivih potreba). Savremeni kapitalizam je samoreferencijalan – što znači da se profit ostvaruje proizvodnjom ideoloških potreba koje nisu konačne, tj. ispunjive, te roba i usluga neophodnim za njhovo zadovoljenje. Ukratko, glad i žeđ se mogu zadovoljiti ali potrebe za zdravljem, bezbjednošću, ljepotom, turizmom, sportom, zabavom ne mogu. U tom smislu je svaki društveni problem povezan sa zdravljem, bezbjednošću, sportom, zabavom i turizmom nužno povezan sa logikom profita.

I na kraju, iako postoji još čitav niz vrlo važnih stvari neophodnih za cjelovito razumijevanje logike manipulacije (intencionalnost svijesti, proizvodnja objekta želje, upravljanje percepcijom, kodiranje komunikacije, distrakcija, proizvodnja golog života itd.) postaje potrebno rezimirati. Ako smo već počeli u stilu “Bijelog dugmeta”, bio bi red da zaključimo u stilu “Azre”: Strahovi su konjukturni, od njih se dobro živi… ovo su nesigurna vremena… bolje ostanite kod kuće.

(Nemanja Đukić, profesor sociologije)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu