Kriza izazvana odlukom Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu RS ne jenjava partije iz Srpske nastupaju usaglašeno sa HDZ BiH, stranke iz Sarajeva su izričito protiv priče o reformi Ustavnog suda BiH, a na trećoj strani, u reakcijama zapadnih diplomata primjećuju se razlike u politici.
Prije svega, u slučaju Ustavni sud treba razlikovati dva momenta i reakcije na njih – namjeru političkih partija iz RS i HDZ BiH da predlože zakon o zamjeni stranih sudija u sudu domaćim i izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o „RSexitu“, kojih inače nije bilo u zaključcima Narodne skupštine.
Ko je sa Zapada do sada reagovao i na koji način?
Još 14. februara u zajedničkoj izjavi ambasade SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije i Delegacija EU navode da se odluke Ustavnog suda moraju poštovati, a da je jednostrano povlačenje iz institucija ili blokiranje procesa donošenja odluka u njima neprihvatljivo.
Dan kasnije, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Johan Satler je izjavom za BNTV „obradovao“ Banjaluku, rekavši da BiH ne može postati član EU uz postojeći stepen međunarodne supervizije, što uključuje OHR i strane sudije u Ustavnom sudu BiH.
Uslijedila je izjava ambasadora PIK u kojoj su svi, osim Rusije, dali punu podršku Ustavnom sudu BiH i svim njegovim sudijama, te podržali teritorijalni integritet BiH.
S druge strane, Amerikanci ne govore konkretno o reformi Ustavnog suda BiH, ali su zato mnogo osjetljiviji kada se pomene „RSexit“, za koga je Dodik rekao da je jedna od opcija u slučaju da ne bude dogovora o stranim sudijama.
Ambasador SAD Erik Nelson je, poslije sastanka sa Dodikom 19. februara, napisao da SAD u potpunosti podržavaju prosperitet, stabilnost i mir u BiH i da „radnje koje potkopavaju te ciljeve imaju posljedice u stvarnom životu”, što je Dodik nazvao prijetnjom.
Još direktniji bio je specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan, Metju Palmer, koji je za Glas Amerike rekao da je „RSexit“ antidejtonski, te da svako ko se pridruži Dodikovim stavovima rizikuje odgovor SAD u vidu sankcija.
Univerzitetski profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja smatra da se „vjerovatno radi u razlici u stavovima“ SAD i EU.
– Jugoistočna Evropa odnosno Zapadni Balkan je u procesu pridruživanja EU, a sankcije ne spadaju u djelokrug mjera koje bi uticale na proces reformi i promjena, odnosno na sabilizaciju situacije u državama. Vjerovatno se zbog toga Brisel tako opredijelio. Tim prije što je sada izazvana politička kriza u BiH, ali kada se pogleda po dijelovima, onda je RS nešto stabilniji dio, s obzirom na to da FBiH još nema formiranu Vladu ni parlamente u svim kantonima. Onda je, naravno, Brisel u svom interesu tu mnogo povučeniji – kaže Šolaja za Srpskainfo.
S druge strane, dodaje, SAD nastupaju s pozicije sile, i drugo – sve se ovdje posmatra u kontekstu predstojećih američkih predsjedničkih izbora.
– Vjerovatno se zbog toga njihova politika prema Evropi pojačava, da bi se pokazalo da su efikasni, da djeluju, s tim što mislim da neće ići na konačno rješenje ni prema kome. Pokušaće da pridobiju što više glasova, da imaju neki kontakt s regionom, sa svih mogućih strana – smatra Šolaja.
Da li sankcije o kojima govori Palmer treba očekivati u skorijoj budućnosti ili je to dugoročna prijetnja?
– To je standardna prijetnja. Sankcije ne vjerujem da će biti uskoro, moguće je poslije izbora u SAD da se promijeni pristup, pogotovo ako Tramp ostane predsjednik. On će više insistirati na spoljnolitičkim rješenjima – zaključuje Šolaja.
Odgovor Delegacije EU
Delegaciju EU u BiH pitali smo kako konkretno gleda na najavu partija iz RS i HDZ BiH da će u parlamentarnu proceduru uputiti zakon o zamjeni međunarodnih sudija domaćim, kako komentarišu ponašanje partija iz Sarajeva koje uopšte ne žele da razgovaraju na ovu temu, te da li po ovom pitanju Brisel i Vašington u BiH nastupaju sinhronizovano.
Dobili smo odgovor iz njihovog pres odjeljenja u kome se kaže da EU podržava suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost BiH, te da nepovredivost granica ostaje temeljni princip za EU. Posebno napominju da je potrebno očuvati funkcionalnost institucija.
– Evropska unija ponovo potvrđuje ključnu ulogu Ustavnog suda BiH za provođenje vladavine prave i podsjeća na konačnu i obavezujuću prirodu njegovih odluka. Obaveza je relevantnih vlasti u BiH da osiguraju provođenje odluka suda. Rješenja po pitanju sastava Ustavnog suda moguća su u okviru propisanih procedura i uz šire reforme koje su dijelom procesa pristupanja EU, kako je i predočeno u Mišljenju Evropske komisije i Izvještaju stručnjaka (Pribe i drugi). EU apeluje na sve političke aktere u BiH da se fokusiraju na zajednički cilj i opredjeljenje perspektivi pristupanja EU, i na vitalne socioekonomske reforme u interesu građana. Ovo je posebno važno uoči predstojećeg Samita EU i Zapadnog Balkana u Zagrebu. EU je spremna da facilitira i pomogne u tome – kažu za Srpskainfo.
Slična pitanja proslijedili smo i u Ambasadu SAD u BiH, ali za sada odgovore nismo dobili.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu