I tako je bilo svaki put kada su sudije donosile krupne odluke koje su uzburkale političke strasti u BiH, poput odluke o konstitutivnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka na teritoriji cijele BiH, preko odluke o „bosanskom“ jeziku u Srpskoj, proglašenja 9. januara neustavnim, sve do posljednjih odluka u kojima je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS.
Dok je politička i stručna javnost u RS oštro negodovala, lider SDA Bakir Izetbegović bio je toliko oduševljen ovim odlukama da je pojedinačno zahvalio svakom od sedmorice bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS koji su podnijeli apelacije Ustavnom sudu.
Odmah da vam kažem, oni koji su se tome obradovali, to su ljudi koji su se obradovali raspadu BiH – uzvraća predsjednik Srpskog kluba poslanika u PS BiH Nenad Stevanić.
Prema njegovim riječima, odluke Ustavnog suda BiH poput ovih posljednjih su „najbolji način da se BiH raspadne, stvarajući neprovodive odluke i nevjerovatne sukobe“.
– Znači, Ustavni sud ne samo da je van svojih okvira nego se počeo baviti i raspadom BiH – kaže Stevandić za Srpskainfo.
Zamjenica predsjedavajućeg Kluba Srba u Domu naroda BiH Dušanka Majkić naglašava da je istina da se Ustavni sud BiH postavlja u ulogu ustavotvorca, što nije njegov zadatak.
– Ovim se stavlja direktno nasuprot Dejtonskog mirovnog sporazuma po kome poljoprivredno zemljište pripada entitetima. Ovo je zloupotreba uloge takve jedne institucije, a ujedno i protivno interesima Srpske, jer znamo da Ustavni sud uz pomoć tri stranca i dva Bošnjaka donosi odluke kakve mu padnu na pamet. Mi ćemo se boriti na sve načine protiv tavih odluka, jer to je nastavak one priče oko knjiženja nepokretne vojne imovine u korist Ministarstva odbrane BiH, što sa naše strane nikada neće biti prihvaćeno. Ovo je sada nova odluka koja takođe neće biti ispoštovana – poručuje Majkićeva.
Zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS Davor Šešić kaže da očigedno postoji tendencija Ustavnog suda da generalizuje stvari i radi na unitarizaciji BiH.
– S ovim dobijamo zemljište BiH; dakle, ne postoji više Republika Srpska ni njeno zemljište. Mislim da organi RS, prvenstveno Pravobranilaštvo, ali i Vlada, moraju da preduzmu korake, da se tome suprotstave – kaže Šešić za Srpskainfo.
Međutim, profesor prava u penziji Petar Kunić smatra da su i političke elite iz Srpske dijelom odgovorne za to što se Ustavni sud BiH ponaša na ovaj način, jer ne čine dovoljno da se njegov rad uredi zakonom.
– Pogodbe ili ucjene između jedne i druge političke strane u BiH postoje kada se radi o foteljama. Ali, nemate postavljanja uslova od strane političke elite RS kada je u pitanju Ustavni sud BiH. Zašto se ne traži donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH, kao uslov za formiranje Savjeta ministara ili nekog drugog tijela. Istovremeno, za neku komisiju dižu čitavu frku. To govori da je postojeća politička elita zainteresovana samo za sebe, a nikako za ovu Republiku – tvrdi Kunić za Srpskainfo.
Naglašava da su se sve odluke Ustavnog suda BiH do sada uglavnom odnosile na smanjenje državnosti Republike Srpske i da taj sud „ne radi po Ustavu, nego donosi političke odluke“.
– Kada se radi o osjetljivim pitanjima, odnosa države i entiteta, onda su gotovo sve odluke u korist države. Osnovni zadatak Ustavnog suda BiH prema konceptu međunarodne zajednice, a u tom pravcu ide i bošnjačka ideologija, jeste da se smanje nadležnosti entiteta – kaže Kunić.
Zašto je za rad Ustavnog suda BiH neophodno donošenje zakona o tom sudu? Kunić tvrdi da je to pitanje svih pitanja, kada govorimo o pravnom osnovu za donošenje odluka Ustavnog suda.
– Sada se njegov rad zasniva na tzv. Internim pravilima Ustavnog suda. Nigdje u Evropi nema da ustavni sud radi bez zakona. Nije suštinsko pitanje zakona eliminisati samo strane sudije, nego urediti postupak rada Ustavnog suda, kako on svoja diskreciona ovlaštenja ne bi proširivao izvan okvira Ustava, a on to sada radi. Sud jeste najnezavisnija instaca u državnoj strukturi, ali mora biti ograničen samo na slovo Ustava, a to se uređuje zakonom. Zakona sada nema, jer bošnjačka varijanta i međunarodna zajednica izbjegavaju njegovo usvajanje – zaključuje Krunić.
Čolo: RS se pita, ali u parlamentu BiH
Zamjenica šefa Kluba poslanika SDA u PS BiH Alma Čolo za Srpskainfo kaže da Ustavni sud BiH ni na koji način ne mijenja ustavne odredbe, već da ih samo pravilno tumači.
– Kada je konkretno u pitanju državna imovina, ona je isključivo u nadležnosti BiH, i to je Ustavni sud utvrdio u svojoj ranijoj presudu. Ove nove dvije presude se oslanjaju na to. Državna imovina nije propisana Ustavom, ali ona proizlazi iz suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, kao bazičnim principima. Regulisanje bilo kojeg pitanja koje se odnosi na državnu imovinu je svakako u nadležnosti parlameta BiH. Tu sjede i predstavnici RS. Znači, neće to biti izvan njihove mogućnosti odlučivanja, ali mi ta pitanja treba da riješimo na nivou države. Ne može entitet da donosi propise o unutrašnjoj i međunarodnoj plovidbi rijekama BiH, niti oko korištenja poljoprivrednog zemljišta, kada o tome treba da odluči država – zaključuje Čolo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu