Biznis

RECEPT ZA SPAS BiH Šta je potrebno da bi se naši stručnjaci VRATILI IZ INOSTRANSTVA

Bosna i Hercegovina je trenutno vjerovatno najzanimljivije mjesto u Evropi za ulaganja u oblasti nauke o materijalima. Mi smo „rok-zvijezda“ u oblasti metala i različitih minerala, prije svega alumosilikata, poručuju mlade i ambiciozne profesorke Studijskog programa hemija na Prirodno matematičkom fakultetu u Banjaluci.

RECEPT ZA SPAS BiH Šta je potrebno da bi se naši stručnjaci VRATILI IZ INOSTRANSTVA
FOTO: PROFIMEDIA

Hemičari sa PMF su već poznati po uspješnoj saradnji sa privredom i uključivanju u evropske projekte, pa njima, dvjema profesorkama nije strano da obuju čizme i sa svojim studentima se zapute u rudnike i fabrike.

-Senzacionalne vijesti o brutalnim događajima u našem društvu ponekad zauzmu mjesta pozitivnim pričama koje bi mogle biti motivacija, a ujedno i alat protiv odliva mozgova sa kojim se suočavamo i dalje bez obzira što naša zemlja prema standardima MMF zauzima poziciju višeg srednjeg GDP poručuje docentkinja dr Suzana Atlagić – Gotovac, hemičarka svjetskog glasa u oblasti nano-vlakana, koja se, nakon usavršavanja u Japanu, prije nekoliko godina vratila u Banjaluku.

Ona podsjeća da Evropa ulaže značajna sredstva u borbu protiv zavisnosti od Kine u pogledu sirovina. Evropska unija je odvojila veliki budžet kroz konzorcijum nazvan “EIT RawMaterials” gdje je više od 270 miliona evra u toku pet godina usmjereno na podršku istraživanjima u sektoru sirovina.

-Međutim, istovremeno većina zapadnoevropskih zemalja je obustavila rudarska iskopavanja ili ih u potpunosti minimalizovala iz želje da sačuvaju životnu okolinu, s obzirom na to da se smatra da je rudarstvo oblast industrije koja dosta zagađuje. Međutim, to i ne mora biti tako, jer čak i otpadni materijali iz rudarstva mogu postati korisne sirovine – kaže profesorka Atlagić – Gotovac.

Studijski program hemija sa PMF u Banjaluci je proveo istraživanje u kome se u laboratorijskim uslovima korišćenjem mulja iz rudnika željeza mogu proizvesti visokokvalitetne nanočestice s potencijalom u industriji baterija i slično. Ovo istraživanje je publikovano u međunarodnom časopisu „Materials Today Proceedeings“.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

-Dakle, rudarstvo ne mora biti ekološki pogubna djelatnost, ključno je promovisati takozvano „zeleno rudarstvo“ i dobre standarde za zaštitu okoline, naročito pri odlaganju otpada, koji je moguće koristiti kao potencijalne sirovine i nakon toga raditi na rekultivaciji, odnosno ozelenjavanju rudarstvom privremeno ogoljenog zemljišta – objašnjava profesorka Atalgić – Gotovac.

Imajući na umu ovakve ciljeve, naučnici sa Banjalučkog PMF učestvuju u različitim evropskim projektima upravo za promociju dobre prakse u brizi o životnoj sredini. Tako je LIR Evolucija, neprofitna naučnoistraživačka organizacija iz Banjaluke, uspješno aplicirala i sa partnerima i dobila sredstva za projekat „Uključivanje pitanja životne sredine Zapadnog Balkana i Turske u političku agendu EU“. Projekat se bavi pitanjima zaštite životne sredine, pa i iskorišćavanjem otpadnih materijala kao sirovina za nove procese, što je u skladu sa novom evropskom politikom takozvane „cirkularne ekonomije“.

U projekat su uključeni i mladi: studenti Studijskog hemija na banjalučkom PMF, te đaci i Tehnološke škole iz Banjaluke. Kroz niz studijskih putovanja koji su predviđena projektom, studenti i učenici obilaze uspješne primjere industrije, koja prerađuje prirodne sirovine. Jedna od tih aktivnosti bila je i posjeta  „Bentoproduktu“, kompaniji koja se bavi preradom bentonita iz nalazišta kod Šipova.

-Za studente i učenike je bilo izuzetno korisno da vide konkretnu primjenu mehanohemije, kroz izmjenu jona kalcijuma jonima natrijuma u strukturi ovog minerala. Mehanohemija jedna od relativno novih oblasti hemije na koju je potrebno obratiti posebnu pažnju kako u istraživanjima, tako i u nastavnom procesu osposobljavajući studente i učenike za primjenu, sa aspekta očuvanja životne sredine, prihvatljivih tehnoloških postupaka. Mehanohemijskim pristupom moguće je izvoditi hemijske reakcije bez prisustva rastvarača, tako što se na hemijska jedinjenja u čvrstom stanju primjenjuje mehanička sila. Uklanjanje često toksičnih rastvarača iz procesa proizvodnje, značajno pojeftinjuje proces u kome se ujedno generiše i manje otpadnih voda – objašnjava profesorka dr Milica Balaban, rukovoditeljica Studijskog programa hemija na banjalučkom PMF.

Investicije u rudarstvo i preradu prirodnih sirovina u BiH uveliko rastu. Tako su u oblasti cinka i gvožđa prisutna britanska ulaganja, u oblasti bentonita i kaolina ruska, zatim belgijska u oblasti kreča, saudijska u oblasti pirofilita, njemačka  i indijska u oblasti cementa.

-S obzirom na to da ove strane kompanije daju stimulativne plate našim radnicima, važno je promovisati pozitivne primjere i podsticati mlade stručnjake da se zapošljavaju u ovoj oblasti. Jedino će naši  građani, kao stručnjaci, biti visoko motivisani da i nakon tih velikih ulaganja u iskopavanje i preradu ruda, zemlja ostane čista za nove generacije – kaže dr Suzana Gotovac Atlagić

Evropska nagrada za projekat

Dr Suzana Gotovac – Atlagić sva svoja istraživanja u okviru predmeta nanohemija provodi isključivo na domaćim mineralima. Radovi koje objavljuje sa kolegama i studentima izazivaju dosta pažnje, pa je jedan od projekata nagrađen drugom nagradom za projektnu ideju „EIT RawMaterials“ fonda na 11. konferenciji za dijalog istočne i jugoistočne Evrope u organizaciji Univerziteta Leben.

-Upravo na ovom događaju kolege iz zapadne Evrope su skrenule pažnju na to kako je BiH „super-star“ u oblasti sirovina, što bi trebalo da nas natjera na razmišljanje o inverziji migracija u svoju korist. Skretanjem pažnje mladima na dešavanja u oblasti eksploatacije i prerade materijala koje su u zamahu, moguće je stimulisati povratak kadrova i kvalifikovanih radnika iz inostranstva – kaže Suzana Gotovac – Atalgić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu