To su samo neki problemi sa kojima RS ulazi u 2020. godinu i koje valja rješavati odmah, inače, uskoro više nećemo imati kome kititi jelke i priređivati novogodišnje vatromete. Ocjenuju to sagovornici Srpskainfo, lideri i liderke u borbi za ljudska i radnička prava, prava žena i ratnih vojnih invalida.
Dok caruje nepravda, nema nam napretka. Normalno je da ljudi bježe iz RS ako su obespravljeni i ako za pošten rad nisu pošteno plaćeni – kaže dugogodišnji sindikalni lider Tane Peulić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu.

Tvrdi da je u novoj godini prvi zadatak sindikata da sa udruženjima poslodavaca počnu pregovore o granskim kolektivinim ugovorima.
– To je početak rješavanja dva velika problema, sa kojima ulazimo u novu godinu. Prvo, 30 odsto radnika u privredi, zvanično, radi za minimalac, dok im se ostatak plate možda daje u “koverti”, a možda i ne; to se ne može utvrditi. Drugo, ljudi rade prekovremeno, nedjeljom i praznicima, a taj rad im nije plaćen, niti nadoknađen slobodnim danima – kaže Peulić.
Kad su u pitanju žene, njihova radna prava su dodatno ugrožena diskriminacijom i mobingom na osnovu roda, te seksualnim uzemiravanjem, kaže Dragana Dradić, izvršna direktorka Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, pozivajući se na istraživanje rađeno u 2018. pod pokroviteljstvom EU.

– Istraživanje je pokazalo da je diskriminacija žena prisutna od oglasa za posao, u kojima se traže mlade radnice prijatnog izgleda, preko intervjua za posao, kada se ženama postavljaju pitanja o bračnom statusu i trudnoći, pa do kršenja prava na poslu – kaže Dradićeva.
Dodaje da u BiH nije uspostavljen povjerljiv i bezbjedan sistem za podnošenje žalbi u vezi s diskriminacijom i seksualnim uznemiravanjem na radnom mjestu.
Obespravljene su i žene žrtve nasilja u porodici, smatra Radmila Žigić, izvršna direktorka Fondacije “Lara” iz Bijeljine. Ona smatra da je najveći izazov i zadatak, koji RS, u ovoj oblasti, čeka u 2020. godini, primjena nedavno usvojenih izmena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

– Tim zakonom je propisana bolja zaštita žena žrtava nasilja, a on stupa na snagu 1. maja 2020. Eto prilike da institucije RS dokažu da zaista poštuju zakon i štite prava žena – kaže Žigićeva.
Prava su ugrožena i ratnim vojnim invalidima, koje mnogi doživljavaju kao zaštićenu kategoriju, kaže predsednik Organizacije amputiraca UDAS RS, Željko Volaš.

– Najveći problem je nesigurnost, a bez sigurnosti nema ni samostalnosti i napretka. Treba stati u kraj smanjivaju obima prava RVI. Kad ćemo već jednom završiti s tim revizijama? Zar je neophodno da, recimo, amputirci uvijek iznova dokazuju da im se stanje nije promijenilo, valjda bi nekom od njih mogla izrasti amputirana noga, šta li – pita Volaš.
Direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, Dejan Lučka, ocjenjuje da su na udaru diskriminacije, po različitim osnovama, skoro svi građani, pa je teško izdvojiti najveći problem.

– Najveći izazov je uvjeriti nadležne organe da su dužni poštovati međunarodne standarde ljudskih prava. Jednom rečju, treba poštovati konvencije i druge međunarodne akte, koje je BiH ratifikovala, pa “zaboravila” – kaže Lučka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu