Han je, u intervjuu agenciji APA, kazao da je otvoreno pitanje da li se radi o trajnom vetou Francuske.
Iskreno rečeno, nakon odluke Savjeta EU, smo, ne želim reći, bespomoćni. Treba uvijek imati u vidu proporcije, da se 25 zemalja izjasnilo za – rekao je on, kritikujući princip donošenja jednoglasnih odluka u Savjetu EU, prije svega u spoljnoj politici, jer se to, ocjenjuje, pokazalo neefektivnim.
Han je ukazao da Emanuel Makron zahtijeva da se EU mora najprije interno razviti prije daljih koraka i da su taj stav zastupale i pojedine druge članice, ali da je njegov argument uvijek bio, u čemu nije jedini, da ove stvari treba da se odvijaju paralelno.
– I jedno i drugo traje godinama i ako bismo slijedili Makronovu liniju onda bi jedno išlo za drugim, a to bi u praksi dovelo do toga, po pitanju pristupne perspektive, da će ona uslijediti za 30 godina. To, međutim, nije nikakva perspektiva, a ni podsticaj za reforme – poručuje on.
Prije ljeta je, kako kaže, bio pun nade nakon posjete Makrona Beogradu, ali na jesen predsjednik Francuske se vratio svom stavu.
– Očigledno Francuska trenutno ne želi nikakvo proširenje – konstatovao je s tim u vezi.
To što će za vrijeme hrvatskog prdsjedavanja EU ponovo biti ista tema Han smatra “beskonačnom pričom”.
– Možeš jednom odložiti, i tada može imati argumente. Može se čak i drugi put obrazložiti, kada su rokovi njemačkom Bundestagu bili pretjesni. Ali iskreno rečeno sada više nema argumenata. Povjerenje, po ovom pitanju, u EU ekstremno je oštećeno – ukazao je on.
Kaže da je želja za reformom metodologije ispravna, ali dodaje da se ne radi ni o prijedlogu, već samo “ubačenom pojmu”.
Zvaničnom Parizu je poručio i da prijem nije ireverzibilan, ukazujući na Kopenhaške kriterijume.
Kao primjer je naveo da su pregovori sa Srbijom počeli poglavljima koji se tiču vladavine prava i da će time i biti završeni.
Takođe, dodaje, postoji klauzula koja dozvoljava prekid pregovora, ako se ustanovi nazadovanje.
Upitan da li aktuelni razvoj dalje povećava uticaj Kine, Rusije i Turske u regionu, Han je kazao da tri četvrtine trgovine Zapadni Balkan obavlja sa Evropom, i da se u tome ništa neće promijeniti.
U Srbiji je, navodi Han, Austrija najveći strani investitor.
– To nije tako spektakularno kao kada Kina kupi željezaru. Međutim za razvoj zemalja je novac iz EU održiviji od kredita iz Kine – kazao je on.
Aktuelnom odlukom Savjeta EU stvoreno je mnogo potencijalne nestabilnosti u budućnosti, kazao je Han dodajući da je nije radostan što nije mogao da završi svoj rad, posebno zato što se oko Sjeverne Makedonije intenzivno angažovao.
Ocijenio je i da prevremeni izbori u Sjevernoj Makedoniji pokazuju koliko je osetljiva unutrašnjopolitička situacija u tim zemljama.
– Za Srbiju i Kosovo je dalje od ogromnog značaja da postoji pozitivan dijalog. U BiH je potrebno ustavno pravilo koje je u saglasnosti sa evropskim pravom, kako bi se omogućila dugoročna pristupna perspektiva. Nažalost je šansa propuštena da se pristupnim pregovorima sa Albanijom i Sjevernom Makedonijim uputi signal pozitivne motivacije – rekao je on.
O njegovom potencijalnom nasljedniku, mađarskom ambasadoru u EU Oliveru Varheliju, Han kaže da je “verzirani diplomata, koji sigurno može ispuniti svoju dužnost”.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu