Rekao je kako će do toga doći jer te diplome ne ispunjavaju potrebne kriterijume. Glas je za provjeru tih informacija kontaktirao Agenciju za nauku i visoko obrazovanje, a iz Agencije su im tu informaciju potvrdili, piše Indeks.hr.
Problem priznavanja diploma
Iz Agencije za nauku i visoko obrazovanje pojasnili su da se priznavanje inostranih visokoškolskih kvalifikacija (IVK) u Evropi te u državama članicama EU sprovodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja, koji se temelji na načelima Zakona o potvrđivanju Lisabonske konvencije, sprovodi od 1. jul 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija.
Priznavanje IVK podrazumijeva formalno potvrđivanje vrijednosti inostrane visokoškolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inostrane visokoškolske kvalifikacije uzima se u obzir isključivo nivo postignutih znanja, vještina i kompetencija koje su stečene kvalifikacijom, bez upoređivanja studijskih programa -poručili su iz Agencije.
Potrebno ispuniti nekoliko kriterijuma
Agencija sprovodi postupak stručnog priznavanja IVK-a za što je potrebno ispuniti nekoliko kriterijuma.
Prvi je da visokoškolska kvalifikacija mora biti izdata od strane akreditovane visokoškolske institucije, a inostrani visokoškolski program akreditiovan od strane nadležnog akreditacionog tela te države.
U slučaju združenog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje učesvuju u sprovođenju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditovane od strane nadležnih akreditacionih tela država u kojima se svaka od institucija koje učesvuju u združenom programu nalazi, piše Glas. Osim toga, prilikom vrednovanja IVK, uzimaju se u obzir i minimalni nivo i vrsta kvalifikacije nužna za pristupanje studijskom programu čijim se završetkom stiče kvalifikacija za koju se priznavanje traži, odnosno pristup daljem obrazovanju i/ili zapošljavanju koje kvalifikacija nudi.
Univerzitet u Mostaru prošao je međunarodni postupak reakreditacije
Potrebno je proći međunarodni postupak reakreditacije.
– U slučaju kriterijuma akreditiranosti inostrane visokoškolske institucije važna je vjerodostojnost nadležnog akreditacijskog tijela, odnosno da je ono prošlo relevantno međunarodno vrijjednovanje, što nažalost, odnedavno nije slučaj ni s jednom nadležnom agencijom za spoljno osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji – pojašnjavaju iz Agencije za nauku i visoko obrazovanje RH.
U prilog svemu navedenom ističemo i činjenicu da je Univerzitet u Mostaru, u cilju potvrde kvaliteta svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatražilo te prošlo međunarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je sprovela hrvatska Agencija za nauku i visoko obrazovanje, a koja je međunarodno akreditirana te je punopravna članica svih relevantnih evropskih udruženja agencija za spoljno osiguravanje kvalitete – odgovorili su iz Agencije.
Na temelju svih navedenih kriterijuma te informacija dostupnih od nadležnih međunarodnih institucija, AZVO odlučuje u postupcima priznavanja inostranih visokoškolskih kvalifikacija, piše Glas.
Kako piše Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-sremske županije studiraju na dislociranom studiju Univerzitetu Mostar, u Orašju. Kao prednost ističu velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije školarine nego u Hrvatskoj.
– Orašje nam je blizu, i tamo naas niko ne tretira niti doživljava kao strance, i može se reći da studiramo na kućnom pragu – izjavila je studentkinja Marina iz Županje, na granici s Orašjem.
Poručila je i kako Univerzitet u Mostaru sprovodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s evropskim, jer su programi usklađeni s programima u Hrvatskoj.
Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoškolskih ustanova, od čega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1.600 studijskih programa.
Glas Slavonije ističe kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, čiji su standardi i kvaliteta rada upitni, povećale su i mogućnosti za kupovinu i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.
Ništa zvanično iz Hrvatske
Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije nije dobilo zvanično obavještenje, a ni bilo kakav nagoveštaj od kolega iz Hrvatske da je moguće da se fakultetske diplome stečene u Srbiji ubuduće ne priznaju u Hrvatskoj.
U ministarstvu kažu da takve informacije nije dobio ni Centar za informisanje o priznavanju inostranih visokoškolskih i srednjoškolskih isprava i priznavanje radi zapošljavanja(ENIC/NARIC Srbija).
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.