Prof. Barbara Štetinger, dekan poslovnog univerziteta WU Executive Academy, objašnjava zašto su strahovi vezani za ta dva mega trenda u potpunosti razumljivi, ali sasvim kontraproduktivni.
Bliži se kraj multinacionalnih grupa. Ključna je ovo poruka poznatog teksta koji je profesor ekonomije sa Harvarda Teodor Levit objavio 1983. On se držao mišljenja da dok su multinacionalne kompanije trebale investirati dosta novca i resurse u prilagođavanje svojih proizvoda lokalnim tržištima u različitim zemljama, globalne kompanije su slijedile obećavajuću strategiju; jednostavno su, na globalnom nivou, ponudili iste proizvode koje su svi željeli. Ovaj tekst podsticao je strahove, stvarajući turobnu sliku globalizacije u nastajanju, za koju se tvrdilo da ima moć da potpuno uništi lokalna poslovanja, uznemiri tržište i ugrozi ekonomije.
U to vrijeme, svi su smatrali kako će globalizacija postati nešto strašno i da će samo veliki brendovi i korporativne grupe preživjeti – prisjetila se Barbara Štetinger. – Kolektivni strah bio je primjetan koliko i danas kada je u pitanju digitalizacija. Globalizacija ili digitalizacija nisu pitanje vjere. Stvorili su ih ljudi i oni ih mogu oblikovati.
Strahovi globalizacije opravdani su u ograničenom kontekstu. U današnje vrijeme, nacionalne ekonomije međusobno su zavisne kao rezultat intenzivne trgovinske razmjene i političkih odluka, kao što su planovi predsjednika SAD Donalda Trampa za nametanje tarifa evropskim automobilima. Takve odluke zaista mogu imati ozbiljne posljedice. Istina je takođe da je finansijska kriza, a posebno bankrot kompanije “Leman” u SAD 2008. imala globalni uticaj. Međutim, u finalnoj analizi, niti je globalizacija niti digitalizacija u svojoj srži loša.
– Mi kao istraživači, poslovni lideri, političari i građani odgovorni smo za njih – kaže Barbara Štetinger.
Globalizacija nije novi fenomen; započela je prije mnogo vijekova, početkom međunarodne trgovine nakon otkrića Novog svijeta. U rimsko doba, istočnjački začini i svila dolazili su na zapad iz Azije i Orijenta. Započevši krajem 15. vijeka, konkvistadori su donijeli bolesti u Novi svijet, a srebro i zlato u Evropu.
Trgovina je oduvijek bila pokretač tržišta. Zahvaljujući globalizaciji možemo vidjeti kako je širom svijeta u posljednjih 30 godina smanjeno siromaštvo. Više ljudi ima priliku za edukaciju te je omogućen ekonomski rast. Isto tako, vrlo vjerovatno bi bilo više velikih ratova da zemlje nisu međusobno ekonomski isprepletene.
Postoje dokazi koji sugerišu da je digitalizacija takođe od koristi za društvo u cjelini. Prema fondaciji “Bertelsmann Foundation”, kompanije sada imaju daleko manje komunikacijske i transportne troškove. Isto tako, digitalizacija je pomogla ekonomski rast.
– Naslovi poput “Jedan od četiri posla je ugrožen” svjedoče samo o polovini istine. Nemili rutinirani poslovi postaju automatizovani, a isto vrijedi i za visoko kvalifikovane poslove – govori Barbara Štetinger.
S druge strane: „Mnoge nove karijere će nastati. Kao na primjer, naučnik za podatke (data scientist) – profesija sa svijetlom budućnosti.”
Slučajno je ovo jedan od razloga zašto je WU Executive Academy razvila specijalni pripravnički program za ambiciozne naučnike za podatke. Kada pogledate unazad, možete jasno vidjeti kako digitalizacija stvara nove prilike: prvi onlajn oglas objavljen je 2008. i došao je kao šok za oflajn marketing profesionalce. Od tada, onlajn agencije prosperiraju te se i ovdje ukazuju nove prilike zapošljavanja.
– Važno je opipati bilo digitalizacije i zaraditi na njenom potencijalu – govori Barbara Štetinger.
Globalni brendovi su sveprisutni. Čini se kako sve šoping ulice svih svjetskih metropola imaju iste modne lance. Jeftini proizvodi iz Kine uskraćuju sredstva malim regionalnim obrtnicima. To nije ništa novo, ali se naša svijest o tim činjenicama razvija te se klatno vraća u drugom smjeru. Postoji rastuća potražnja za regionalnim, visoko kvalitetnim proizvodima, posebno u urbanim sredinama na Zapadu. Ljudi preferiraju regionalne luksuzne proizvode nasuprot globalizovanih jeftinih.
Kada je riječ o globalizaciji, postoji sličan trend koji zagovara veću osviještenost po pitanju korištenja Interneta i naših digitalnih navika. Fenomen, poznat pod nazivom digitalna detoksikacija, natjerao je zaposlenike i menadžment na odmor na potpuno analogni način. Svijest je u porastu, a u današnjem ubrzanom svijetu ljudi su željni da se usredotoče na trenutak i preispitaju se. Ono što je važno s obzirom na fenomene za čije posljedice kažu da su toliko negativne, jeste držati stvari u perspektivi i na odgovarajući ih način rješavati.
Osim Interneta, tu je i njegov ilegalni ekvivalent – darknet. Mjesto gdje ljudi trguju naručenim ubistvima, oružjem i drogom.
– Niko ne bi ozbiljno razmišljao da ugasi Internet zbog ovog. Najvažnija je stvar odmah u početku preduzeti akcije suzbijanja negativnih učinaka. To je takođe nešto za što svako od nas treba dati svoj doprinos – govori Barbara Štetinger, piše zimo.dnevnik.hr.
Posljednje terapije za liječenje od raka, roboti koji su sposobni izvoditi minimalno invazivne hirurške procedure, dronovi koji pomažu u spasavanju života, komunikacija u realnom vremenu putem pametnih telefona, AI asistenti, samovozeći električni automobili, mobilne novčane transakcije – lista inovacija tokom digitalizacije je beskonačna.
Istraživački napredak u područjima poput medicine, ekologije, transporta ili robotike ne bi bio moguć ovakvim tempom da nije bilo komunikacijskih alata omogućenih digitalizacijom. Zahvaljujući činjenici da svi živimo u globalno umreženom svijetu, važni proizvodi i usluge dostupni su ljudima u cijelom svijetu, što se takođe odnosi i na zemlje u razvoju. Barbara Štetinger zaključuje da bez digitalizacije mnoge inovacije bile bi nemoguće, a bez globalizacije mnoge bi imale nedovoljan učinak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu