U autorskom tekstu za portal u američkom izdanju, Goldenberg ukazuje da bi svrgavanje sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u ovom trenutku dovelo do velike američke vojne intervencije, što bi vjerovatno uključilo uvođenje kopnenih snaga i direktni sukob s Rusijom, a čak i tada bi, kaže, rat trajao godinama i skupo bi koštao sirijski narod.
On ukazuje da je Trampova odluka o udaru na Siriji, ipak, predstavljala olakšanje jer je, kako pojašnjava, prije nedjelju dana djelovalo da Bijela kuća razmatra mogućnost napada znatno širih razmjera.
U tekstu Goldenberg ističe da je pozdravio Trampovu odluku prošle godine da ispali 59 krstarećih raketa “tomahavk” na sirijsku vazduhoplovnu bazu Šarjat reagujući na Asadov hemijski napad na sopstveni narod, jer je “taj odgovor bio ograničen, sa ograničenim rizicima i osmišljen da postigne jasan cilj: odvraćanje Asada od korišćenja hemijskog oružja”.
Zbog toga sam podržao i najnoviji ograničeni napad: kao opomenu sirijskom režimu da će za korišćenje hemijskog oružja morati da plati određenu cijenu – objašnjava Goldenberg, koji je ranije služio u administraciji Trampovog prethodnika, Baraka Obame.
https://twitter.com/ilangoldenberg/status/985261785094787073
– Ne mogu, međutim, da podržim ono što sam uglavnom slušao prošle nedjelje i što će vjerovatno biti na dnevnom redu ako Asad nastavi da koristi hemijsko oružje: znatno šire raketne napade koji bi trajali danima, obuhvatali širok raspon vladinih postrojenja i značajno povećali opasnost od nenamjernog ubijanja ruskih vojnika, odnosno ulazak u rat slabijeg intenziteta s Rusijom – kaže Goldenberg.
Prema njegovim riječima, takav pristup je danas prilično besmislen, osim ako se ne poveže sa širom strategijom koja bi dovela do okončanja rata.
Argument za širi napad SAD u slučaju da Asad ne odustane od korišćenja hemijskog oružja ne stoji, smatra on, jer Asad, kako navodi, godinama teroriše sopstveni narod vazdušnim i artiljerijskim napadima i bure-bombama.
– Pola miliona ljudi ubijenih u Siriji samo je mali dio žrtava napada hemijskim oružjem. SAD i ostatak međunarodne zajednice uglavnom su stajali po strani. Da li je zaista vrijedno rizikovati rat zbog hemijskog napada poslije toliko godina – pita se Goldenberg, koji je nekada bio i član Spoljnopolitičkog odbora Senata.
Povodom drugog argumenta za širi napad, a koji se odnosi na kredibilitet Amerike, Goldenberg kaže: – Ako smo zaista zabrinuti za kredibilitet Amerike, možda bismo mogli da pokušamo da ispunimo svoje međunarodne obaveze, umjesto da povlačimo snage ili prijetimo odustajanjem od Pariskog sporazuma o klimi, Transpacifičkog partnerstva, nuklearnog sporazuma s Iranom…
Agresivna akcija protiv Asada je, ukazuje on, možda bila moguća ranije tokom sukoba, a naročito prije ulaska Rusije u konflikt 2015, kada se njegova vlast ljuljala.
Tužna istina je, ističe Goldenberg, da su Asad i njegovi ruski i iranski saveznici dobili građanski rat, i najveći dio stanovništva i urbanih centara pod njihovom je kontrolom.
– Svrgavanje Asada u ovom trenutku zahtijevalo bi veliku američku vojnu intervenciju, vjerovatno ubacivanje kopnenih snaga i direktnu konfrontaciju s Rusijom, a i tada bi se rat produžio za više godina, a na štetu sirijskog naroda – ocjenjuje Goldenberg.
On ističe da ne postoje dokazi da bi SAD mogle da izvedu tako složenu akciju, a ni naznake da su SAD i njihovi partneri iole zainteresovani za takvo investiranje.
– Korišćenje ograničene vojne sile za postizanje političkog rješenja za sukob složen kao što je sirijski građanski rat bilo bi teško izvodljivo i za najmudrije i najefikasnije predsjednike – zaključuje Goldenberg, inače direktor za program bliskoistočne bezbjednosti u Centru za novu američku bezbjednost.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu