Evidentno je da su ljudi u socijalnoj potrebi, da je nizak standard, da se teško živi i da se to, normalno, reflektuje na zdravlje kroz pad imuniteta, slabije spavanje, bolove u leđima, probleme lokomotornog sistema, glavobolje i slično. Ujedno su sve to psihosomatska oboljenja vezana i za radno mjesto i prirodu posla – kaže predsjednik ovog Udruženja Draško Kuprešak.
Po njegovim riječima, i odziv na preventivne preglede i sve ono šti bi trebalo planski provoditi kroz porodičnu medicinu je dosta lošiji kod zaposlenih koji rade u strogim uslovima, uglavnom u privatnoj sferi.
– Ljudi koji su zaposleni u privatnom sektoru jako malo “konzumiraju” zdravstveni sistem i dolaze na preglede u službe porodične medicine, prvenstveno jer su rigorozni uslovi za odsustvovanje s posla i slično. Oni u javnom sektoru su možda češće u ambulantama i nismo primjetili kod njih nekih znakova stresa u značajnijem obimu – kaže Kuprešak.
U najstresnija zanimanja spadaju prvenstveno ona koja nose rizik za zdravlje i život, zatim ona koja podrazumijevaju veliku individualnu odgovornost, dok su na trećem mjestu njegujuće profesije, objašnjava za Srpskainfo psiholog rada i psihoterapeut Tatjana Preradović Sjenica.
Neki od simptoma stresa na poslu su, objašnjava, emocionalni, kao što su nezadovoljstvo, anksioznost, depresija, apatija, razdražljivost, umor. Kod nekih ljudi uočljive su, recimo, promjene na nivou ponašanja, pa oni počnu da puše više, piju alkohol ili lijekove, a kod mnogih dolazi i do promjene apetita, problema sa spavanjem i sklonosti svađama.
Po njenim riječima, promjene se mogu vidjeti i na nivou kognitivnog funkcionisanja u smislu da zaposleni pokazuje nesposobnost donošenja odluka, imaju slabu koncentraciju, misaone blokade, zaboravnost, te preosjetljivost na kritiku.
– Fiziološke promjene su često glavobolje, visok krvni pritisak, alergije, tahikardije, te probavni problemi. Hronična izloženost stresu dovodi do emocionalne i fizičke iscrpljenosti organizma, pojave sindroma pregorijevanja, pojave somatskih i psihičkih bolesti i trajnog oštećenja zdravlja – navodi ona.
Ističe, ipak, da svaki čovjek može naučiti tehnike kako da bolje upravlja stresom.
– Važno je naglasiti da nije sramota tražiti stručnu podršku ukoliko zahtjevi okoline i stres prevazilazi kapacitete pojedinca – kaže Preradović Sjenica.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu