Bilbordi ovakve sadržine preplavili su jedan mali grad u Republici Srpskoj, a priče u stilu „čija je mala“, je li „iz naše ili iz susjedne opštine“ obavezna su tema muških kafanskih naklapanja.
Neki su čak pokušali da na benzinskoj pumpi, uz gorivo, dobiju i telefon zanosne brinete.
I sve bi to moglo stati u okvire, istina neukusnog i mizoginog, provincijskog porno folklora, da „slučaj pumpa“ ne otkriva mnogo ozbiljnije probleme, poput kršenja zakona i konvencija, nepoštovanja autorskih prava i zloupotrebe tuđih fotografija. Ovakav, kako ga je jedan naš sagovornik nazvao, „trange frange marketing“, nije svojstven samo jednom mjestu ili firmi nego je široko rasprostranjen u RS i BiH.
Profesorka novinarstva i komunikologije Lejla Turčilo upozorava da u reklami za pumpu „izrazito seksisticki pristup i vulgarizacija“ ukazuju na „neinventivnost marketinške agencije“, koja ga je kreirala, ali prava je istina je da – nikakve agencije nema! Nema ni agencije, ni autorskog potpisa, ni manekenke – modela, bar ne „u papirima“.
Ljepotica i “lambordžini” sa interneta
Nismo angažovali agenciju, mi smo to sami napravili, imamo svog dizajnera. Sliku smo našli na internetu, ne znamo ko je ta djevojka, rekli su u firmi, koja bujnim poprsjem poziva muškarce da sipaju gorivo baš kod njih. Očigledno, i slika crvenog „lambordžinija“ je „pokupljena“ sa interneta.
– Nažalost, to samo jedan od primjera nepoštovanja autorskih prava, uzimanja slika bez znanja osobe koja je na slici, te kršenja niza drugih propisa i kodeksa. Mnogi se kod nas na ovakv način „bave marketingom“ u stilu: samo nek je dobra mala i nek se reklama sviđa gazdi i sve je u redu – kaže socijlani psiholog dr Srđan Puhalo, inače godinama angažvan u jednoj od vodećih domaćih agencija za odnose s javnošću i marketing.
Dodaje da je poseban problem što „nema države“, pa nema ni kontrole, što omogućava ovakvo „poslovanje“.
-Ozbiljne firme koje planiraju dugoročno, vode računa o svom imidžu i poštju svoje potrošače, pa ne žele rizikovati da ih izgube. Takve firme ne mogu sebi dozvoliti jeftin i amaterski dizajn sa prenaglašenim stereotipima o moćnim autima i opasnim ženama, koji, na kraju krajeva, nema baš mnogo veze sa realnošću – kaže Puhalo.
Ipak, i danas, u 21. vijeku, mnogi na Balkanu vjeruju u staro pravilo da „seks prodaje sve“, pa smo zasuti golišavim ženskim tjelesima, koja nam nude svašta – od deterdženata do čokolade.
– U suštini riječ je o trivijalizaciji koja podilazi bukvalno najnižim strastima, ne bi li publiku impulsivno navela na potrošnju. Kada nema ideje za smislenu poruku, za inovativan pristup, onda je najlakše staviti golo žensko tijelo na bilbord ili u TV spot – kaže profesorica Lejla Turčilo.
Komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da je na djelu kombinacija mačističke i potrošačke kulture.
– Mačizam ne zloupotrebljava samo tijelo žene, nego i samu ženu kao društvenu i biološku kategoriju. Kada na to dodate potrošačku kulturu, koja je zloupotrijebila ne samo žene nego i muškarce, upakovala ih u paketiće sa šarenim mašnicama, lupila brend i plasirala na tržište kao poželjnu matricu, jasno je da primjeri kao što je ovaj sa pumpom ne izazivaju reakcije, nego ih većina smatra simpatičnim, vrckavim i zanosnim, podstičući njihovu maštu taman toliko da natoče gorivo diveći se prizoru – kaže Bubonjić.
Ističe da, ukoliko se distanciramo od površne konzumerističke percepcije koja zloupotrebljava ljudsko biće zarad profita, možemo reći i da „prikazi kao što je ovaj dodatno doprinose percepciji o ženi kao objektu požude“.
A u toj percepciji ima još jedna poruka: gospoda voze, a žene su tu da izgledaju i zadovoljavaju gospodske prohvtjeve, muškarci upravljaju i sipaju, žene čeznu za, recimo, crijevom za sipanje. Da li je baš tako?
Golotinja, sklandal i zavirivanje
Profesorica Lejla Turčilo ocjenjuje da slike obnaženih žena u izazovnim pozama na reklamama svjedoče da nismo daleko odmakli od patrijarhalnih obrazaca ni u marketingu, a ni u društvu.
– Nije čudno za naše balkanske skučene poglede na sijete da je i u 21. vijeku obnažena žena nešto što privlači pažnju i oko čega se javno svi tobože skandalizuju, a privatno ipak “zavire” u takav medijski sadržaj ili padnu pod uticaj reklame. To pokazuje, nažalost, i da smo kao publika na nivou svijesti predmodernog čovjeka, a marketing to samo koristi – zaključuje ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu