Posljednjih nekoliko godina evidentno je stalno povećanje broja turista, posebno inostranih, kojih je u 2018. godini bilo 25 500. Njima je sve privlačnije ovo mjesto poznato po banjama, lječilištima, etno-kompleksima, seoskim gazdinstvima i izletištima.
U Opštini napominju da je ukupan broj noćenja znatno veći od prikazanog, jer statistički nisu obuhvaćeni hotelski kapaciteti u Slatini, koji su u nadležnosti Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
Povećanju broja turista u Laktašima doprinijelo je uvođenje tri avio linije za Memingen, Brisel i Stokholm sa aerodroma Mahovljani, koji je na području ove opštine – navode u Turističkoj organizaciji napominjući da na opštinskom području postoje četiri hotela, pet motela, brojni pansioni, hosteli, privatni smještajni kapaciteti, restorani, vinarije, picerije…
Takođe je povećan broj registrovanih domaćinstava koja pružaju ugostiteljske usluge. To su apartmani, kuće za odmor i sobe za iznajmljivanje. Seoski turizam je veoma atraktivan, posebno u domaćinstvima koja se bave proizvodnjom hrane bez upotrebe hemijskih sredstava te domaćim vinom i rakijom.
– Imamo nekoliko većih proizvođača i vinarija što nas podstiče da se tome dugoročno posvetimo. Planiramo izgradnju kuće vina i rakije, kao prepoznatljiv brend naše opštine – kaže Ranko Karapetrović, načelnik Laktaša.
Slatina, Jablan, Trn, Kobatovci, Babića Brdo, Bakinci su klimatski izrazito povoljna područja za uzgoj vinove loze.
– Tu planiramo da pomognemo intenzivniju sadnju – naglašava Karapetrović, navodeći vinograde Banjalučke biskupije u Mahovljanima na osam hektara i nešto manji vinograd porodice Bogoljuba Popovića iz Trna, koji predstavljaju primjere uspješne proizvodnje vina.
Bogoljub Popović je sa višečlanom porodicom doselio iz Dalmacije, gdje su njegovi preci uzgajali vinovu lozu, maslinu, smokvu… Popovići su imali 10.000 čokota i godišnje proizvodili 15.000 litara vina, a sada nastoje da u okolini Laktaša dostignu ove količine. Njihova vina već su postala brend ovog kraja.
U prilog stalnom napretku u turizmu idu i aktivnosti lokalne uprave koja novim projektima nastoji obogatiti svoju turističku ponudu.
Skupština opštine Laktaši proglasila je Jelića brdo park-šumom i zaštićenim područjem koje ima važan ekološki i turistički potencijal. Postoji velika mogućnost korišćenja ovog šumskog područja, koje se prostire na 30 dunuma u rekreativne, sportske, naučne, istraživačke i turističke svrhe. U Opštini Laktaši Jelića brdo smatraju veoma perspektivnim područjem na kojem planiraju značajnija ulaganja, kako bi ovo područje uvrstili na svoju turističku mapu.
– To podrazumijeva izgradanju sportsko-rekreativnih, turističkih i naučnih zona uz očuvanje prirodnih vrijednosti. Time ćemo unaprijediti uslove života i otvoriti novo poglavlje turističke ponude laktaške opštine – smatra načelnik Ranko Karapetrović.
Prethodno je 2016. godine Park-šuma “Slatina“ na povšini od 21 hektara postala prvo zaštićeno područje u laktaškoj opštini, a među 18 područja istog statusa u Srpskoj.
Biseri laktaške turističke ponude su izvori ljekovite vode. Vrelo u Slatini, gdje je temperatura vode 42 stepena, podignuto je 1931. godine. Unutar vrela pronađeni su novčići iz rimskog doba, koji svjedoče o naseljenosti ovog područja još od davnina, kao i o tome da su stari Rimljani dobro poznavali ljekovita svojstva laktaških izvora.
Rimski putevi
Laktaši su zbog svog geografskog položaja oduvijek bili dobro povezani saobraćajnicama. U doba Rimljana, kroz ovo mjesto vodio je jedan od glavnih puteva od Jadranskog mora do Save i Panonije. Povezivao je Salonu (Solin kod Splita) i Servitium (Gradiška), gdje se spajao s magistralnim putem Siscia (Sisak) –- Sirmium (Sremska Mitrovica).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu