Naime, sve češće se dešava da potrošači, tek kad kod kuće pogledaju fiskalni račun, shvate da su neki proizvod na kasi platili skuplje, od cijene koja je bila istaknuta na rafu. Riječ je kako o prehrambenim, tako i ostalim robama široke potrošnje, koje ljudi svakodnevno kupuju.
Logično, na policama stoje cijene koje su niže od onih koje se nađi na fiskalnom računu, a potrošači koji više pazare teško mogu da uoče obmanu. Tačnije, toga postanu svjesni tek kad dođu kući, kada je, u principu, prilično kasno za reakciju.
Zato iz udruženja potrošača apeluju na građane da otvore četvore oči prilikom kupovine, ta da pažljivo osmotre cijene, dok iz Inspektorata RS poručuju da je posjedovanje računa jedini način da potrošači ostvare zaštitu svojih prava, u slučaju nedostatka na proizvodu i njegove reklamacije.
Mirjana S. iz Banjaluke kaže da je tokom samo jedne kupovine dva artikla platila po „različitoj“ cijeni.
Od nekih šest-sedam proizvoda, dva su bila skuplja na kasi, nego na rafu. Riječ je o mlijeku i kafi, koje sam platila skoro jednu KM više, od cijena koje su stajale na polici. U marketu je bila gužva, pa sam samo čekala da izađem. Međutim, kad sam došla kući, vidjela sam da su cijene različite. Od tada ne izlazim iz radnje dok dobro ne pogledam račun – ističe naša sagovornica.
Pored ove potrošačke muke, na domaćem tržištu sve više je i proizvoda u sve manjim pakovanima, dok njihove cijene ostaju nepromijenjene. Riječ je o robama široke potrošnje, prije svega prehrambenim namirnicama koje su pretrpjele promjenu u gramaži, na štetu potrošača-naravno.
Tako je, umjesto kilograma, na rafovima sve više pakovanja riže od 800, a šećera od 900 grama. Pojedini proizvođači su vrećice tjestenine sa pola kilograma sklizali na 400 grama, za koliko su kalirale i neki suhomesnati proizvodi, prije svega salame. Tegle kiselih salata i pekmeza teže 680, umjesto nekadašnjih 800 grama, a vrećica gotove supe koja je donedavno bila dovoljna za četiri, sad je uglavnom predviđena za tri tanjira.
Najveće smanjenje gramaže pretrpjeli su slatkiši i grickalice, tako da su čokolade od 100 grama prava rijetkost, a zamijenile su ih one koje su lakše za 20 odsto. Umjesto 50 grama, čips se prodaje u pakovanjima od 35, pa čak i 27 grama.
Kad je riječ o mliječnim proizvodima, jogurt od 200 grama više ne postoji, već kupci moraju da se zadovolje čašicama od 180 i 150 grama.
U štednju su udarili i proizvođači higijenskih potrepština, tako da građani, umjesto deset komada – kako je bilo od kad je svijeta i vijeka – u pakovanju dobijaju devet papirnih maramca ili osam higijenskih uložaka.
U udruženjimja potrošača kažu da im se građani posebno žale na smanjenu gramažu čokolada, šećera, riže.
– Na našem tržištu sve više je proizvoda u smanjenim pakovanjima. U zemljama EU, na primjer, ne možete naći “milka” čokoladu od 80 grama, a kod nas svaka toliko teži. To je nekorektno prema našim građanima koji, nažalost, nemaju puno izbora – kažu u ovim udruženjima.
Zaokruživanje cijena
Građane takođe ljuti nepostojanje apoena novčanica manjih o pet pfeninga, zbog čega trgovci na zaokruživanju cijena od kupaca godišnje uzimaju milione maraka.
Naime, najmanji apoen koji je u opticaju u BiH je od pet pfeninga. Kako bi se spriječile zloupotrebe, iznosi od jedan i dva pfeninga zaokružuju se na nula, iznosi od tri, četiri, šest i sedam – na pet pfeninga, dok se iznosi od osam i devet zaokružuju na deset pfeninga.
Međutim trgovci, posebeno u velikim tržnim centrima, to konstantno zlupotrebljavaju na štetu kupaca, tako što cijenu od, na primjer, 2,92 KM, zaokružuju na 2,95, umjesto na 2,90 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu