Banjaluka

Zadaci prvog pejzažnog arhitekete u Banjaluci Ognjena Šukala: Paskolina ciglana DOBRA LOKACIJA ZA PARK

Banjaluka treba imati više parkova u užem jezgru i za te potrebe ima nekoliko interesantnih lokacija.

Zadaci prvog pejzažnog arhitekete u Banjaluci Ognjena Šukala: Paskolina ciglana DOBRA LOKACIJA ZA PARK
FOTO:DEJAN BOŽIĆ RAS/SRBIJA

Poručio je to Ognjen Šukalo, profesor sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci koji je od juče prvi pejzažni arhitekta u Gradu na Vrbasu.

Planiranje novih zelenih površina je samo jedno od pitanja kojima će se Šukalo u budućnosti baviti. Između ostalog biće zadužen i za očuvanje postojećeg zelenila te za predlaganje ekoloških riješenja kao na primjer rješavanje pitanja otpadnih voda.

Moramo tražiti prostor za nove gradske parkove na dva osnovna načina. Jedan je lakši a to je da se urede postojeće zelene površine koje su možda zarasle. Drugi način je mnogo važniji i zahtjevniji, a to je da neki prostori koji su trenutno u nekoj prelaznoj situaciji da budu jednim dijelom rezervisani za gradsko zelenilo u smislu parkova ili drugih sličnih sadržaja – kazao je Šukalo i dodao da će to biti jedno od pitanja za koje će se zalagati.

Kazao je da je za te potrebe između ostalog zanimljiv prostor Akvane.

– On je trenutno potpuno zatvoren osim u ljetnjim mjesecima kada se naplaćuje ulaz u akva park. Tu je i prostor bivše hirurgije koja ima ogroman potencijal  i gdje treba da se uradi jedno kompleksno urbanističko rešenje koje mora da uključuje obimne zelene površine. Tu je prostor bivšeg Čajevca i blok Paskoline ciglane na koje se treba primijeniti isti princip – kazao je Šukalo.

Foto: Srna
Foto: Srna

Naglasio je da su ti dijelovi grada izuzetno opterećen gradnjom.

– Na njima moramo na pametan način integrisati novu gradnju sa zelenim površinama pogotovo na otvorenim prostorima gdje počinjemo od nule kao što je prostor bivše Hirurgije – kazao je Šukalo.

Napomenuo je da to ne treba shvatiti kao princip da u Banjaluci trebaju biti samo mali džepovi zelenila.

-Treba se napraviti kontinuitet u cijelom gradu od njegovih rubova sa šumama ili poljoprivrednim zemljištem preko parkova i drvoreda u gradu. Moramo  težiti da nemamo velike prekide između zelenih površina već da imamo kompletnu mrežu zelene strukture gde možete doslovno od predgrađa do centara grada da se krećete  ozelenjenim prostorom u manjoj ili većoj mjeri – rekao je on.

Istakao je da ga očekuje i veliki posao kada su u pitanju aleje i drvoredi.

– Potrebna je temeljna rekonstrukcija drvoreda u Banjaluci i to je posao u koji svakako mora da se uđe, ali ne može da se radi naglo. Prije svake ozbiljnije sadnje moramo uraditi projekat za taj posao. Ne možemo ići u sadnju samo da se sadi bez ikakvog plana – rekao je Šukalo.

Smatra da je stanje velikog broja drveća u gradu problematično te da se oni nalaze u alejema u cijelom gradu kao na primer pored Muzičke škole „Vlado Milošević“, na Bulevaru Stepe Stepanovića pa i u onom prema Gradskom mostu.

Dodao je da  je tu situaciju pogoršao jedan faktor.

– U pitanju su vrste koje su uvedene u strukturu drvoreda 60 –tih i 70 –tih godina, a koje su se tokom vremena pokazale kao pogrešna odluka. Prije svega mislim na javor negundovac i još neke vrste. Biće ogroman posao da se planira njihova zamjena –kazao je Šukalo.

Rekao je da treba predložiti druge mogućnosti kada je u pitanju prerada otpadnih voda koje trenutno idu u Vrbas.

– Trenutni model koji je zamišljen kroz centralni kolektor koji bi bio u Trapistima je zastario i širom svijeta se ta praksa napušta. Ide se ka decentralizaciji i manjim sistemima koji će omogućiti i lakše finansiranje takvih projekata –naveo je Šukalo.

Rekao je da njegov zadatak neće biti ograničen samo na drvorede i parkove već i na ispitivanja mogućnosti da se šume resterete od grijanja na drvo bez obzira da li su u pitanju privatna ložišta ili gradsko grijanje, odnosno da se poveća bio masa drveća u Banjaluci.

Smatra da je važno da se u budućnosti donesu strožije i jasnije politike vezane za konverziju poljoprivrednog zemljišta u građevnisko.

– Na pristupu gradu imamo veliko zakrčenje raznim industrijskim objektima  i skladištima što je stvorilo tešku situaciju na terenu jer smo izgubili nešto što je livada i dobili  nešto što je asfalt – kazao je Šukalo.

Smatra da je Banjaluka urbanistički vrlo nedovršena čak i u užem centru grada.

– Imamo ogroman prostor za dovršetak tog procesa. Odnosno da sve probleme na neki način amortizujemo ili da zabrljamo do kraja – kazao je Šukalo.

Šukalo prirodan izbor

Gradonačelnik Igor Radojičić je juče predstavio javnosti pejzažnog arhitektu.

– Nije imenovan iz stranačkih kvota, nego je dokazani stručnjak.  Predavač je na banjalučkom fakultetu, poznaje i voli ovaj grad, angažovan u nevladinom sektoru gdje je radio sa Centrom za zaštitu životne sredine i Udruženjem „Arbor magna“. Upravo je tim dr Šukala, zajedno sa docentom dr Jugoslavom Brujićem, na nedavnom salonu urbanizma Udruženja urbanista Srbije osvojio prvu nagradu za elaborat o podizanju arboretuma u Trapistima. Samim tim, on je i prirodan izbor za pejzažnog arhitektu – kazao je Radojičić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu