Sredstva koja je prikupila omogućila su joj da ima mnogo širu i obuhvatniju kampanju od Trampa, koji je morao da se oslanja na spoljnu podršku Komiteta za političku akciju (PAC).
Herisova je postigla to da ima dvostruko više donatora od Trampa, navodi Politiko, dodajući da, ipak, nije od početka izgledalo da će tako biti.
Nakon sudske presude Trampu u Njujorku krajem maja on je na kratko premašio predsjednika Džozefa Bajdena po broju donatora, ali je Heris uspjela da ih privuče u velikom broju nakon što se Bajden povukao iz izborne trke sredinom jula, prepustivši joj mjesto predsjedničkog kandidata.
Od tada je ona privlačila nove donatore mnogo brže od Trampa, pokazuju podaci iz finansijskih izvještaja izbornih štabova i komiteta za prikupljanje sredstava, kao i onlajn platformi za donacije, ActBlue i WinRed.
Demokrate već dugo imaju veću onlajn bazu donatora i razvijeniju infrastrukturu prikupljanja sredstava od republikanaca, pa je tako 2020., na primer, Bajden imao preko dva miliona više pojedinačnih donatora od Trampa.
Kamala Heris je, međutim, uspjela da znatno poveća broj davalaca donacija u odnosu na Bajdena, dok sam Tramp ima manje donatora nego prije četiri godine, pa tako njena kampanja sada ima 2,4 puta više donatora od bivšeg predsjednika.
Kada se to prevede u brojke, pokazuje se da Tramp ima skoro 4,3 miliona davalaca donacija manje od Herisove, što objašnjava njenu veliku finansijsku prednost u odnosu na republikanskog rivala.
Podaci od sredine oktobra pokazuju da je Herisova privukla više od sedam miliona donatora, dok je Bajdenova kampanja u istom periodu 2020. imala 5,3 miliona.
Kako navodi portal, Haris je odmah po preuzimanju kandidature od Bajdena privukla nove davaoce donacija, čak 1,5 miliona njih u prvih deset dana poslije povlačenja predsjednika iz trke.
U periodu od 1. septembra do 16. oktobra, potpredsjednica SAD je dnevno privlačila 43.000 novih donatora, a Tramp samo oko 13.000.
Od događaja koji su podstakli priliv novih sredstava, u slučaju Trampa to je bio pokušaj atentata na izbornom skupu u Batleru u Pensilvaniji.
Predsjednička debata od 10. septembra mu, međutim, nije donijela porast sredstava, dok je Harisova nakon toga privukla šest puta više novih donatora, čak 152.000 njih.
Kada je riječ o rejtinzima dvoje kandidata u “kolebljivim” američkim državama koje bi mogle da odluče o ishodu izbora, a to su Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin, ni Heris ni Tramp nemaju bitniju prednost, iako ona neznatno vodi.
Tako u Mičigenu Harisova ima 51 odsto podrške birača, a Tramp 48 odsto, dok u Pensilvaniji nju podržava 50 procenata, a bivšeg predsjednika 48 posto glasača.
Kada je riječ o Viskonsinu, demokratska kandidatkinja uživa podršku 50 odsto birača, a Tramp 48 procenata biračkog tijela.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu