Dok većina ljudi rado prihvata dodatni sat sna, sistem pomjeranja sata dvaput godišnje može biti problematičan zbog uticaja na zdravlje i prilagođavanja novom obrascu spavanja kao i adaptaciji na mnogo kraće obdanice. Neke studije su pokazale da pomjeranje sata remeti prirodne cikluse sna u tijelu, što može uticati i na fizičko i mentalno zdravlje, piše Independent.
Kako promjena sata utiče na fizičko zdravlje?
Ljudski mozak ima biološki sat, poznat i kao cirkadijalni ritam, koji radi u ciklusu od 24 sata. Bilo da se pomjeranjem sata dobija ili gubi dodatnih sat vremena sna, ovo remeti ciklus spavanja i nekim ljudima može biti teško da se prilagode normalnom rasporedu. Poremećen san takođe potencijalno može dovesti do većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Naučna studija iz 2019. godine koju su sproveli istraživači sa medicinske škole Harvarda i Opšte bolnice u Masačusetsu ispitala je uticaj nedostatka sna na srčane bolesti kod miševa. Utvrđeno je da su, nakon 16 nedjelja, miševi kojima su ciklusi spavanja poremećeni razvili veće arterijske plakove (naslage) u poređenju sa miševima sa normalnim obrascima spavanja.
Miševi koji su patili od nedostatka sna takođe su imali duplo veći nivo određenih bijelih krvnih zrnaca u cirkulaciji i niže količine hipokretina, hormona koji igra ključnu ulogu u regulisanju stanja spavanja i budnosti.
– Čini se da je ovo do sada najdirektnija demonstracija molekularnih veza koje povezuju krv i kardiovaskularne faktore rizika sa zdravljem spavanja – rekao je direktor Nacionalnog centra za istraživanje poremećaja spavanja Nacionalnog instituta za srce, pluća i krv u SAD, dr Majkl Tveri.
Gubitak jednog sata sna tokom promjene vremena u proljeće povezan je sa porastom broja slučajeva srčanih i moždanih udara. U Sjedinjenim Državama, bolnice prijavljuju 24 odsto porasta učestalosti srčanog udara svake godine dan nakon što se sat pomjeri unapred i izgubi se dodatan sat sna.
Istraživanja su takođe pokazala porast saobraćajnih nesreća kada se satovi pomjeraju unazad u hladnijim mjesecima, jer se vozači prilagođavaju promjeni vremena.
Prema podacima Cirih osiguranja, veća je vjerovatnoća da će vozači doživjeti saobraćajnu nesreću između 17 i 20 časova u novembru, jer u tom periodu, poslije pomeranja sata, već bude noć. Kako navode iz te osiguravajuće kuće, broj nesreća u tom periodu, poslije pomeranja sata, veći je za 10 do 15 odsto u poređenju sa ostatkom dana.
Kako promjena sata utiče na mentalno zdravlje?
Kada se satovi pomjere na zimsko računanje vremena, ujutru dobijamo dodatni sat dnevnog svjetla – međutim, to traje samo nekoliko nedjelja prije nego što se dani skrate. Najkraćeg dana u godini, 22. decembra, u Srbiji obdanica traje oko devet sati.
Povećan broj sati u mraku može dovesti do lošeg raspoloženja i depresije kod nekih ljudi, kao i umora, bolova u mišićima i oslabljenih kostiju zbog nedostatka vitamina D usled izlaganja sunčevoj svjetlosti, pokazuju istraživanja.
Neki ljudi takođe doživljavaju sezonski afektivni poremećaj (SAD) kao rezultat kraćih dana. Kako navode iz Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije, simptomi SAD uključuju loše raspoloženje, gubitak interesovanja za normalne svakodnevne aktivnosti, razdražljivost, osjećaj očaja ili krivice i spavanje duže od normalnog.
Kako dodaju, nedostatak sunčeve svjetlosti može da spriječi pravilan rad dijela mozga koji se zove hipotalamus, što može uticati na proizvodnju melatonina (hormona spavanja) i serotonina (hormona raspoloženja), kao i na cirkadijalni ritam, prenosi NIN.