Neki čak i tri decenije. Riječ je o Tajibu Muminoviću, načelniku Teočaka, koji je na proteklim izborima odnio (ubjedljivu) pobjedu nad samim sobom. Protivkandidata nije imao.
I nije Muminović usamljen primjer. Načelnik opštine Trnovo Ibro Berilo, mijenjao je stranačke dresove, ali ne i fotelju. Iako se od avgusta nalazi u pritvoru zbog sumnje na korupciju, odnio je još jednu ubjedljivu pobjedu. Berilo je, inače, lokalnu vlast prvi put osvojio davne 2002. godine.
Iako postoji i teza da više godina na funkciji znači manju vjerovatnoću za korupcijom, čini se da to u BiH ne pije vode. Naprotiv. Lokalni moćnici, kako godine odmiču, uglavnom postanu žedni(ji) lokalne moći. Gdje sami stanu, sami i produže.
Nižu se mandati, jedan za drugim, ali se nižu i oni koji zagovaraju da ovakvi primjeri postanu prošlost.
Načelnička funkcija, shodno važećim propisima, ne poznaje ograničenje trajanja mandata. A, da li bi ga trebala upoznati?
Naši sagovornici naglašavaju da postoje (grado)načelnici koji kroz više mandata pokazuju dobre rezultate rada, ali da, ipak, prednjače oni koji zloupotrebljavaju političku moć.
Komunizam
Da je jedan mandat premalo, a da su dva, opet, previše – smatra politički analitičar Drago Vuković.
-Hoću da kažem da izabranim funkcionerima treba dati šansu da se čitav mandat posvete onome zbog čega su izabrani, a da se ne osporavaju, ali i previše ne hvale, dok rade svoj posao. Izbori su jedina prava provjera tog rada. Zašto su dva mandata čak preduga? Mislim da osam i više godina na vlasti može da dovede do zamora sistema, do zasićenosti određenog lika, pa čak i njegovog djela – smatra Vuković.
U uslovima velike vidljivosti i javnosti rada, dodaje Vuković, postoji mnogo mogućnosti pogrešnog nametanja, pogrešnih poruka, ali i (ne)opradavnog kritikovanja funkcionera, pa čak i njihove kriminalizacije.
-Apsolutno sam protiv toga da izabrani funkcioneri ostaju na funkciji duže od dva mandata, jer nam već zaživljava praksa da neki vladaju duže od onih u komunizmu – zaključuje on.
I baš kao što načelnici s početka teksta nisu usamljeni primjeri dugogodišnje lokalne vlasti, tako ni prijedlog da se ograniči (grado)načelnički mandat, nije jedini o kojem se mnogo govori, a, opet se, ništa, ne uradi.
Izborni prag
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” Vehid Šehić podsjeća i na povećanje izbornog praga na pet odsto, što je, prema njegovim riječima, nešto što bi, čim prije trebalo da dođe na dnevni red.
-Ja bih, zbog velikog broja političkih subjekata, povećao izborni prag na pet odsto. Tim bi se grupisale političke stranke po sličnim ili istim programima, pa bi se i smanjio broj stranaka, što se desilo u svim zemljama tranzicije, osim u BiH. Ja razumijem, ali nikad neću opravdati te ljude. Oni u toj fotelji vide materijalno, a kad to prevladavala, onda imate neuspješne politike – kaže on.
I upravo zato, dodaje Šehić, podržava ograničavanje mandata na lokalnom nivou.
-Da je politika u BiH moralno i odgovorno zanimanje, onda ja ne bih zagovarao da se ograniči mandat. Treba pružati šansu i drugima, koji žele da uđu u politiku. Definitivno treba razmišljati o tome, premda to nije praksa ni u Evropi, i tamo imate gradonačelnike koji su više godina na toj poziciji, ali oni sigurno dobijaju povjerenje građana zato što su to zaslužili. Ovdje, pošto mi još nismo demokratsko društvo i pošto izborne rezultate gledamo kao plijen, trebamo to uraditi – kaže Šehić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu