Rađanje “svijeta vještina”, u kom dominiraju nove tehnologije, bilo je omogućeno genijalnim pronalascima srpsko-američkog naučnika Nikole Tesle, posebno njegovim otkrićem naizmjenične električne struje.
Niz njegovih drugih patenata, od daljinskog upravljanja do antigravitacionih motora, pomoglo je silovitom razvoju tehnosvijeta. Elektrifikovana planeta vapila je za novim izumima, a za svega tridesetak godina izmišljen je veliki broj stvari koje rade na struju i postaju svakodnevica običnih ljudi – od sijalica, preko šporeta, frižidera, mašina za veš, pegli, pa do prvih radio aparata, fonograma i kino projektora.
Srpsko-američki naučnik Mihajlo Pupin zaslužan je, uz Grejema Bela, za nastanak telefona. Italijanski naučnik Markoni je po ideji Nikole Tesle izmislio radio aparat. Teslin veliki protivnik po pitanju elektrifikacije planete, Tomas Alva Edison, genijalni je pronalazač sijalica, fonografa i kino projektora. Većina ovih velikih pronalazaka izmišljena je ili prvo primjenjena u Americi.
Tehnosvijet je zahtijevao moćne nove ljude, biznismene, koji su sve novotarije i izume pretvarali u velike poslove. Veliki novac, koji je početkom dvadesetog vijeka počeo da se stvara i gomila u SAD, nedvosmisleno je ukazivao da se radi o zemlji koja postaje supersila i preuzima rukovođenje istorijom. Filozof Bertrand Rasel je govorio da ko kontroliše sadašnost kontroliše prošlost, a ko kontroliše prošlost kontroliše budućnost.
Planiranje budućnosti i jurnjava za blagodetima Vrlog Novog Tehnosvijeta postala je opsesija vrhovnih državnih struktura SAD. Iz redova tajnih društava poput masona, iluminata ili rozenkrojcera izabrani ljudi postajali su vodeći političari, policajci i generali. Iza njih su stajali bogataški magnati, najčešće sami članovi i osnivači tajnih društava. Vještina planiranja takvih moćnika, poput Rodšilda ili Rofelera, bila je usmjerena na dobrobit budućih generacija. Svojim novcem i uticajem bili su sposobni da kreiraju budućnost, da rade stvari koje će se ostvariti tek za 20, 30, pa i 50 godina.
Upravljači novog tehnosvijeta rukovodili su se idejom škotskog ekonomiste Adama Smita da u slobodnom društvu treba da cvjeta hiljadu cvjetova. Logika krupnog kapitala i demokratskih načela učinila je da SAD do sredine XX vijeka postanu ne samo ekonomski i vojni džin, već i zemlja koja diktira nove kulturne obrasce.
Demokratski sistem u SAD bio je stogo kontrolisan, kao bitka dvije velike partije, republikanske i demokratske, borba desničara i ljevičara, iza kojih je uvijek stajala vrlo čvrsta “nevidljiva ruka” vlasnika velikog kapitala. Nove tehnologije i liberalni kapitalistički obrasci omogućavali su pojedincima da se neizmjerno bogate, a srednjem sloju relativno miran i udoban život.
(Nastaviće se)
Raniji tekstovi:
Atlantiđanske imperije (91): Orgon
Atlantiđanske imperije (92): Rajhov sumoran kraj
Atlantiđanske imperije (93): Filip Dik
Atlantiđanske imperije (94): Kreativna epilepsija
Atlantiđanske imperije (95): Velikan SF literature
Atlantiđanske imperije (96): Karlos Kastaneda
Atlantiđanske imperije (97): Timoti Liri
Atlantiđanske imperije (98): Eksperimenti sa LSD
Atlantiđanske imperije (99): Revolucija svijesti
Atlantiđanske imperije (100): Andrija Puharić
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu