Okupljeni dragim ljudima i porodicom, proslavljamo sveca porodice, a kao obavezni dio slave su slavski kolač, žito i vino.
Svaka domaćica bi trebalo da se potrudi da prvo to obezbijedi, pa tek onda spremanje gozbe, ali se u ovo moderno vrijeme sve više žena odlučuje da – naruči slavski kolač.
Diplomirani psiholog i teolog Darko Nikolić odgovara na pitanje prije svega koja je “uloga” slavskog kolača, ali i da li je grijeh ukoliko se on ne spremi u domu slavara.
– Slavski kolač simboliše Gospoda Isusa Hrista koji je hljeb života, a vino, kojim se slavski kolač i žito preliva, simboliše krv Hristovu koja je tekla iz Njegovih rana. Slavski kolač priprema domaćica dan ranije, a priprema se od čistog pšeničnog brašna u koje se dodaje osvećena vodica, a koju je sveštenik osvetio nekoliko dana prije slave. Ukrašava se ukrasima od tijesta, ali ono što je najvažnije da bude na slavskom kolaču je da se na njegovom centralnom dijelu i na četiri strane u znaku krsta utiskuje pečat sa slovima IS HS NI КA, što skraćeno i prevedeno sa grčkog znači Isus Hristos pobjeđuje – kaže Nikolić.
Sada kada je objašnjeno kako se pravi i šta je obavezno da se na njemu nađe, pitamo koliko je ispravno ako neka domaćica jednostavno ne želi ili ne umije da ga spremi, pa riješi da ga naruči u pekari ili da ga neko blizak napravi umjesto nje.
– U poslednje vrijeme, zbog ubrzanog načina života i zauzetosti žena raznim svakodnevnim životnim obavezama, slavski kolači se sve češće naručuje u pekarama ili ih prave njihove majke, prijateljice, neko ko ima više vremena ili pak više iskustva. Suština jeste da se slavski kolač pripremi zajedno sa osveštanom vodicom i tom prilikom se, zajedno sa ukućanima pomolio za napredak, zdravlje i blagostanje. U pekarama sigurno ne pripremaju slavski kolač sa osveštanom vodicom, a opet ako domaćica nema drugu opciju, svakako je bolje i tako jer sama slava i slavska trpeza podrazumijevaju slavski kolač kao nešto što je obavezno jer se on prinosi u slavu i čast svetitelja kojeg tog dana proslavljamo – kaže Darko Nikolić.
Potom dodaje:
– Ono što je važno prilikom pripreme slavskog kolača, a kada pričamo o njegovom izgledu, jeste da on treba da bude okruglog oblika. Nekada se nije posebno ukrašavao, a kasnije se počelo sa tim različitim maštovitim detaljima i željom da se još dodaju neki simboli i elementi, koji će pospešiti sreću i napredak porodice i zajednice. Tako su se dodavali detalji poput klasa pšenice, kao simbol plodnosti i dobrog prinosa, figure u obliku goluba ili slavuja, razni cvetovi, burence. Svaki od ovih detalja su imali svoje značenje i simboliku. Vjerujem da svaka domaćica najviše brine kako će da pripremi slavski kolač, da li će dovoljno da se ispeče, naraste, da li će ukrasi da ispadnu lepi… Ali kao što ste rekli, najvažnije je da slavski kolač umijesimo sa ljubavlju i molitvom jer samo tako je taj čin blagosloven i ima pravi smisao.”
Odgovara sagovornik da li je i koliki grijeh ukoliko slavski kolač pripremi neko ko ne živi u domu slavara koji se slavi.
– Slažem se da svaka domaćica treba da slavski kolač i žito pripremi u svom domu, opet onako kako to ona najbolje umije. Bitno je pokazati u toj pripremi ljubav, dobru namjeru i želju da se to spremi, da li domaćica samostalno ili uz pomoć majke, svekrve, prijateljice. Mlade domaćice koje su skoro počele da slave slavu ili tek počinju da slave, su izverzirane u korišćenju interneta na kom mogu pronaći veliki broj recepata za pripremu slavskog kolača pa čak i da gledaju postupak kako se on pravi. Ukoliko su i pored ove pomoći u strahu da mogu da pogriješe, uvek je dobrodošla pomoć nekog od najbližih, i nije grijeh da neko pomogne domaćici. Naprotiv, i u toj pomoći možemo prepoznati ljepotu zajednice i zajedničkog truda oko obavljanja ove jako važne i blagoslovene radnje.”
Darko Nikolić smatra da nema ničeg lošeg u tome da domaćica ima pomoć.
– Ukoliko domaćica pored svega pomenutog nema drugu opciju, da sama nije u mogućnosti da pripremi slavski kolač, uvijek je bolje da to u njeno ime uradi neko drugi nego da ga samo poruči u pekari, međutim već sam spomenuo da ukoliko ništa od ovoga nije izvodljivo, onda je bolje i poručiti slavski kolač nego biti bez njega. Mnogo veći grijeh ili da kažemo nepravilnost, bi bilo to da nema slavskog kolača uopšte nego da nam neko pomogne ili to učini u naše ime. Isto je i sa slavskim žitom. Slavsko žito se kuva i prinosi u slavu Božiju, u čast svetitelja koji se slavi, za zdravlje i napredak doma i ukućana, kao i za pokoj duša svih predaka u tom domu.”
Da li je ispravno i da li je moguće da sveštenik slavski kolač presiječe uoči slave?
– Priprema krsne slave započinje najprije osvećenjem vodice od strane sveštenika. Istom tom osvećenom vodicom domaćica uoči slave priprema slavski kolač a krsna slava se slavi na dan svetitelja, nikako ni prije ni poslije. Znamo da se u našem narodu slava proslavlja i po nekoliko dana, i to uoči slave, na dan slave, drugi dan slave, pa nekada i više dana od toga. Ali ono što je suština jeste da se dan ranije ili dan kasnije proslavlja drugi svetitelj i naša crkvena tradicija po pitanju krsne slave ne poznaje dan ni poslije ni prije nego govori samo o danu slave. S tim u vezi, obred rezanja slavskog kolača i osvećenja slavskog žita se obavlja u crkvi i to na dan slave. U pojedine domove, kada za tim slavari izraze želju, dolazi sveštenik i u domovima slavara osvećuje žito i reže slavski kolač. Još jednom napominjem da se svi obredi obavljaju na dan slave, nikada nešto ranije ili nešto kasnije. Naravno da domaćini mogu dočekivati goste i mimo dana krsne slave, ali sam obred rezanja slavskog kolača i osvećivanja slavskog žita se uvijek obavlja na dan slave – daje precizne odgovore Darko Nikolić, a prenosi Ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu