Osamnaest godina kasnije, u Crnoj Gori se razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka.
Ministar odbrane Dragan Krapović podržava tu mogućnost.
Iz Ministarstva odbrane ne isključuju mogućnost da će i Crna Gora razmatrati to pitanje. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da bi eventualna odluka morala biti zasnovana “na širokom konsenzusu i analizi potencijalnih posljedica”.
Priča je aktuelizovana najavom Hrvatske i Srbije da će od sljedeće godine ponovo uvesti obavezno služenje vojnog roka.
Za vojnog analitičara Aleksandra Radića Crna Gora bi trebalo da prati politiku drugih regionalnih zemalja.
– Sada i nemate neki izbor. Slijedite poteze koji su već učinjeni… Crna Gora je tu u talasu u kome nešto mora preduzeti, pa bolje da se to uradi na vrijeme nego da se kasni – rekao je on za RSE.
A Crna Gora je obavezno služenje vojnog roka ukinula 2006, iste godine kada je na referendumu obnovila nezavisnost.
Jedanaest godina kasnije postala je članica NATO-a.
Odluka o vraćanju obaveznog vojnog roka je na zemljama članicama, u ovom slučaju Podgorice, rekao je jedan zvaničnik Alijanse na upit RSE kako u NATO gledaju na tu mogućnost.
– Oko trećine članica NATO-a ima neki oblik obaveznog vojnog roka, a neke saveznice razmatraju da to isto urade – kaže Radić.
Dodaje da NATO ne propisuje obaveznu vojnu službu.
– Način na koji se vojni kadar regrutuje i zadržava u službi je odluka pojedinačnih nacija. Važno je da saveznici i dalje imaju sposobne oružane snage da zaštite našu teritoriju i stanovništvo – kaže Radić.
U tom pogledu, kako je rekao, u NATO-u cijene kontinuirani doprinos Crne Gore zajedničkoj evroatlantskoj bezbjednosti.
U Hrvatskoj, koja je članica NATO-a od 2009, bi od januara sljedeće godine trebalo da krene obavezno služenje dvomjesečnog vojnog roka, koje je dosad bilo na dobrovoljnoj bazi.
I Srbija, koja je vojno neutralna, odlučila je da dobrovoljni vojni rok zamijeni obaveznim. Trebalo bi da se primjenjuje od septembra i da traje 75 dana.
Radić kaže da tajming donošenja odluka u Hrvatskoj i Srbiji ukazuje na to da te dvije zemlje i dalje “poprijeko gledaju jedna na drugu”.
– I ako jedna napravi potez koji dovodi do vojnog jačanja, onda to radi i druga – kaže on.
Navodi i primjer da su u sklopu modernizacije vojske obje zemlje kupile francuske borbene avione rafal.
– Očigledno je da prate jedna drugu i u odluci o služenju vojnog roka – dodaje Radić.
Ukazuje na to da će se, poput Crne Gore, najvjerovatnije i u Sjevernoj Makedoniji otvoriti pitanje vraćanja vojnog roka.
– I vjerovatno, potez po potez, i Sjeverna Makedonija će doći pred izbor da uvede obavezno služenje vojnog roka – kaže Radić.
U Crnoj Gori je prije pet godina otvorena mogućnost dobrovoljnog služenja roka.
On traje tri mjeseca i otvara mogućnost zapošljavanja u Vojsci Crne Gore, koja broji oko 2.400 pripadnika.
Prelazak na obavezno služenje vojnog roka kompleksno je pitanje, naveli su iz Ministarstva odbrane.
– To iziskuje ozbiljnu analizu svih aspekata, uključujući potencijalne ekonomske troškove, uticaj na obrazovanje i zapošljavanje mladih, kao i etičke i moralne stavove građana – rekli su iz Ministarstva odbrane.
Ističu da su neophodne i javne konsultacije, koje bi uključivale predstavnike mladih, stručnu javnost, nevladine organizacije…
Važna karika u donošenju odluke je i Generalštab Vojske Crne Gore, ključna vojna institucija zadužena za sprovođenje ove politike.
Oni bi, kako navode iz Ministarstva, pripremili argumente za donošenje konačne odluke na političkom nivou.
U Crnoj Gori Vojskom komanduje predsjednik države na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, u kome su pored njega i predsjednici Vlade i Skupštine, prenose Nezavisne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu