Grupa građana najavila proteste za subotu. Isto su to uradili i građani u Banjaluci koji će na isti datum i, takođe u podne izaći na proteste kako bi se tražile izmjene i dopune Zakona o zaštiti životinja, a nakon svirepih mučenja koja su se u proteklom periodu dogodila širom Bosne i Hercegovine. Za N1 su govorili Izet Kulenović, veterinar i Anda Šandal-Karić iz Udruženja Prijatelji životinja. Sagovornici apeluju na strože zakonske okvire i poručuju da se svijest ljudi hitno mora mijenjati jer se sve više svjedoči brutalnim ubistvima i mučenjima životinja.
Kulenović je istakao da nažalost bude slučajeva da u veterinarsku stanicu budu dovedene zlostavljane životinje s povredama, ali kako kaže, opet je svijetla tačka u svemu tome što se takvi svirepi slučajevi otkriju uz pomoć dobrih ljudi.
– Tako da ti ljudi dovedu životinje koje su na neki način ranjene. To su propucane životinje, loše komšije i mislim da kod svih ljudi koji rade takve stvari treba se pozabaviti sa pozadinom zbog čega se to dešava. Mislim da jednostavno mentalne patologije jako puno ima i ishod toga su upravo ovakva dešavanja. Konkretno ovo što se desilo prije neki dan ne može biti pravdano ničim normalnim, to je katastrofa sa jedne etičke norme. Dakle, ovdje ne govorim ni o kakvim zakonskim već moralnim/etičkim normama gdje se treba propitati zašto u zajednici mogu postojati i egzistirati takve stvari – mišljenja je Kulenović.
Šandal-Krić je pojasnila da je Udruženje Prijatelji životinja u protekle tri godine pokrenulo skoro 300 predmeta.
– I uglavnom su ti postupci krivične prijave koje su nam prijavili svjedoci koji su svjedočili svirepim ubistvima i mučenjima. Vjerujte veliki je broj ovakvih postupaka i lično ne budem svjesna koliko brojčano imamo tih slučajeva. Bilo je i sablasno strašnih slučajeva, a neki su samo u fazi mučenja u smislu izgladnjivanja životinja i loših uslova u kojima borave. Ove godine smo spasili napuštenog vlasničkog psa koji je čipovan, a koji je bio takođe izgladnjivan. Otvorena je istraga o tom slučaju i predmet se sprovodi. Napomenula bih da Krivični zakon FBiH izričito propisuje članom 318 da je zabranjeno ubijanje i mučenje životinja i da počinioci tog zločina budu kažnjeni novčanom kaznom i kaznom do šest mjeseci zatvora. Krivični zakon RS za isto ovo djelo propisuje kaznu zatvora do dvije godine. Postoji zakonski okvir za ovakva djela i nažalost nije implementiran i te osobe se rijetko kažnjavaju – rekla je i dodala:
– Mnogi predmeti su otvoreni, čekamo ishod i molimo nadležne institucije da pristupe jačim kaznama. Imamo osobu iz Doboja koje je pit bula objesio jer je iskočio iz komšijinog dvorišta i krenuo prema lopti u čijoj je neposrednoj blizini bilo dijete. Dakle, zamislite te ljutnje da je taj muškarac uzeo Pit Bula, golim rukama ga udavio i objesio za drvo. Znači ta osoba nije imalo traga koji upućuje na agresivnost psa, dijete nije imalo povrede jer je pas bio dobroćudan prema izjavama mnogih mještana. Vodio se krivični postupak ispred nadležnog suda i taj muškarac je dobio uslovnu kaznu, a svirepo je ubio životinju i s umišljajem svjesno ga objesio za drvo.
Podsjetila je na proteste koji će se održati u subotu u 12:00 sati i u Sarajevu i u Banjaluci. Kako kaže, ima niz zahtjeva, ali apeluju na izmjenu Krivičnog zakona FBiH.
– Tražimo izjednačenje zajedno sa Krivičnim zakonom RS. Apelujemo na strožim kaznama jer sve dok se počinioci ne kažnjavaju nikako ili strože onda će se sve ovo nastavljati dešavati – istakla je sagovornica.
Kulenović je pojasnio da su ljudi bića koja su godinama evoluirala, postoje, egzistiraju i imaju svijest.
– Suočavamo se i s tim da ljudi tretiraju životinju kao igračku poput izgovora da je liječenje skupo pa je puštaju na ulicu. Onda uzmu kućnog ljubimca kojeg prevazilazi njih same u kući i kada se digne rizik s tim ljubimcem opet ga puste napolje. I ako ti ljubimci nemaju čip ne može se doći do vlasnika i adekvatno ga kazniti. Čipovanje bi riješilo mnogo stvari kada bi se sve provodilo malo agresivnije. Stvarno forsiram to mikročipovanje na nivou veterinarske stanice i to rade i moje kolege, ali opet to sve na kraju zavisi od vlasnika – dodao je Kulenović.
Šandal-Karić je napomenula da Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja isključivo propisuje da je vlasnik životinje dužan da je u zakonskom roku od sedam dana prijavi veterinarskoj stanici.
– To znači da odvede životinju veterinaru da je čipuje i vakciniše. Čipovanje podrazumijeva posjedovanje informacija o psu i vlasniku. I onda u takvim slučajevima poštovanja zakonske regulative bi bilo manje napuštanja životinja, automatski i manje reprodukcije tih napuštenih pasa jer ako nije čipovan onda u 99 posto slučajeva nije sterilizovan ni kastriran. Uzela sam lično vremena ove sedmice i tri dana sam pratila objave o napuštanju životinja – bilo ih je šest i to je riječ o rasnim i nekastriranim psima. I najčešće se desi da se napuštaju pit bulovi i stafordi koje su specifične rase pasa – dodala je.
Koliko je opasno napuštanje ovakvih rasa pasa?
– Ovdje se radi o pasminama tzv. ‘opasnih rasa’, međutim, striktno što se tiče takve vrste pitanja nema veze kakav je pas jer iskustva su nam pokazala da su sve rase druželjubive i dobroćudne. I bez obzira na to o kakvoj rasi je riječ, napušten pas je napušten, iziskuje ljubav, dom i pažnju. Zahvalila bih se policijskoj stanici Istočna Ilidža striktno što se tiče ubijanja Mede prije neki dan i to je dokaz kako jedna stručna institucija treba profesionalno postupati rješenju ove pravne stvari. Mi smo sarađivali sa nadležnim institucijama i svi su elementi ispoštovani da bi ova osoba odgovarala. I protest će biti upravo usmjeren i ka tome da se traži najveća kazna jer je ovaj pas ubijen s predumišljajem i umro je u agoniji i to samo zato što je ušao u njegovo dvorište da se napije vode – istakla je Šandal-Karić.
– Određene rase pasa nosi pedigre koji odgovara određenoj vrsti ljudi. I onda ta nijansa ljudi u jednom trenutku shvati da taj pas nije odgovarajući za njega i da njim ne može manipulisati i onda dolazi do toga da ga pušta napolje. I treba se svakako uz sve što je Anda navela uraditi i njegova procjena na agresivnost i onda taj pas opet može ići u neko udomljavanje. Kod nas je taj proces jako slab, ali ipak smo u nekih prethodnih 14 godina napredovali. Međutim, ako čovjek promijeni svoju svijest, mislim da će nam biti mnogo bolje – dodao je Kulenović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu