Kako je naveo novinar “Blica” Branko Janačković koji je posjetio selo Moravac u kom Džonići i dalje žive, a njihova kuća je na samo 50 metara od Stojanke Đokić, kojoj je vjerovatno zbog toga još teže.
Drhtavim glasom, u suzama, baka Stojanka za emisiju “Blic uživo” na Blic televiziji jedva nalazi snage da progovori o stradanju svojih najdražih – Gorana, Gordane a posebno unuke Lidije koja im je bila kćerka jedinica.
– Idem jadna kukam, da hodam ne mogu, neće Bog da me pribere, molim Boga da me uzme. Za dijete me srce najviše boli, jedva smo je dobili pa smo je čuvali kao malecko pile, ono nije mrava zgazilo. Pa za pare li da ih ubije, ni krive ni dužne – govori baka Stojanka drhtavim glasom.
Stojanka kaže da je njen sin Goran mnogo vjerovao Džoniću, što je ovaj zloupotrebio da bi ih ubio i opljačkao.
– Gdje su Goranove pare, on je jadan sakupljao, sakupljao, i kuću prodade Lidiji stan da kupe. Trebalo je da se operiše, ali, kaže, čekaj još malo Liki da kupim stan, da joj kupim sve. Za kola je jadna položila. Htjeli su da je skuće. A on (Džonić) je sve znao. “Ti se svuda muvaš Džondro” – tako ga je zvao Goran – “javi ako vidiš negdje dobar stan da kupim Liki”.
Dolazio je stalno kod nas. A onda – mjesec dana ga nema. Prođe, ne javi se. Gordana kuva kafu, kaže: “Džoni prođe, ne javi se”. Mjesec dana je prolazio pored kuće, uopšte se ne javi. А оn је spremao gospodin gdje kola da im odveze, gdje da ih ubije, gdje da ih zapali, sve je to on spremao – jada se baka Stojanka.
Kako dani idu, bol za najmilijima se ne smanjuje. Veli, za njih lošu riječ niko nije imao, pomogli su uvijek kome su mogli. Stojanka, koju od milošte u selu zovu Šojka, ne može da zadrži suze na pomen imena Gorana, Gordane, a posebno Lidije.
Starica kaže da joj se više ne živi zbog svega što je preživjela, ali da joj snagu daju unučići.
– Molim Boga da umrem, samo ne mogu , imam četiri unučeta, samo zbog djece ne mogu – povjerava se baka Stojanka.
Stojanka još ne može da preboli riječi koje joj je uputila Suzana Džonić, supruga Gorana Džonića, uoči same sahrane sina snaje i unuke, kada se još uvijek nije znalo da je ubica njen muž, Đokićev brat od ujaka.
– Ona došla ovdje, ide na groblje sa nama, sahrana se sprema, ja kunem i kukam, a ona kaže: „Ćuti, Šoje barem su zajedno“. Gdje su kažem zajedno? Otišli su drugu državu pa će da mi dođu? Nema moja djeca više da dođu da se vrate. Nema je moja Lidija, srce me boli za nju kada je vidim sliku, u kuću ne mogu da uđem – priča baka Stojanka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu