Upravo to je i naziv knjige, koju je napisala Ljudmila Dolhonovska, bivša savjetnica Zalužnog za strateške komunikacije. U knjizi su otkriveni detalji njegovih čestih sukoba sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.
Valerij Zalužni uživa gotovo mitski status u Ukrajini, a istraživanja napravljena krajem prošle godine pokazala su da bi on mogao da pobjedi Volodimira Zelenskog kada bi se kandidovao za predsjednika države.
Vrijednost te knjige je u tome što su prvi put objavljeni slučajevi iz kojih je vidljivo nepovjerenje koje je vladalo na relaciji predsjednik Ukrajine – omiljeni komandant vojske. Naime, Zalužni je dobio na uvid rukopis i nije tražio izbacivanje spornih dijelova, što znači da je potvrdio njihovu istinitost.
Sukob Zalužnog sa Zelenskim
– Knjigu “Gvozdeni general. Lekcije humanosti” o bivšem glavnom komandantu oružanih snaga Ukrajine Valeriju Zalužnom, koju je objavila izdavačka kuća Vivat, mnogi smatraju primjerom tzv. slikovite književnosti. Ali, za ukrajinski establišment to je razlog za povratak rasprave o političkim izgledima Zalužnog u budućnosti jer ga knjiga jasno postavlja protiv političkog vođstva zemlje na čelu sa Zelenskim. To je jedan od dokaza da bivši vrhovni komadant i dalje, uprkos “londonskom egzilu”, ostaje bitan šraf unutrašnje politike. Iako on sam nikada nije govorio o svojim političkim ambicijama, nikada ih nije ni demantovao – analizira uticajni portal Strana.ua.
Tako se kao prva trzavica na relaciji Zelenski-Zalužni opisuje događaj iz 2021. kada je “izvjesni službenik Kancelarije predsjednika”, zahtijevao da se u ime vrhovnog komandanta objavi “politizovana, emotivna i uvrjedljiva” izjava upućena tadašnjem predsjedniku parlamenta Dmitriju Razumkovu s kojim je tada predsjednik Zelenski bio u ozbiljnom sukobu, ali Zalužni to nije učinio.
U knjizi se takođe navodi da je Zalužni uoči ruske invazije insistirao na uvođenju vojnog stanja i opšte mobilizacije, ali vlast je odbila, uz objašnjenje da bi to izazvalo paniku u Ukrajini. Mnogi to zamjeraju Zelenskom, podsjećajući na njegove brojne izjave početkom 2022. da neće biti invazije i da će Ukrajinci moći “da roštiljaju u maju”.
Vojska spasila Kijev
– Ali političko vodstvo nije preduzelo takve korake. Razlog je jasan: neprijatelju se nisu smjeli dati razlozi. Činjenica da je ruska agresija bila “ničim izazvana” pomogla nam je da zadržimo svoju poziciju u međunarodnoj areni i dobijemo snažnu podršku – otkrila je Dolhonovska.
Prema njenim informacijama (uz odobravanje Zalužnog), uplitanje “odozgo” u vojne poslove počelo je pred kraj ljeta 2022. Ona tvrdi da “kada je vojska spasila Kijev i stabilizovala liniju fronta, političari su se osjećali kao komandanti i počeli da se miješaju u planiranje operacija, zahtijevajući brze pobjede. Javno upozoriti na to značilo bi sopstvenom rukom potpisati dekret o otkazu. Budući da laganje nije opcija za Zalužnog, postojao je samo jedan izlaz – odlučio je da ćuti”.
Biografija otkriva i da su ukrajinskim političarima trebale brze pobjede kako bi zatražili pomoć od zapadnih saveznika i zadržali domaću podršku.
Umijesto toga, vojska se pod komandom Zalužnog vodila sposobnostima odbrambenih snaga i mogućim pokretima Rusa, a za to navodi dva primjera – Herson i Bahmut. U knjizi se oslobađanje Hersona naziva “pobjedom od strateške važnosti”.
Operativni značaj
Napokon, o krvavoj desetomjesečnoj odbrani Bahmuta, Dolhonovska otkriva kako je vojska na terenu već u septembru 2022. rekla da je potrebno napustiti Soledar i Bahmut.
– Ali, na kraju je odobrena druga strategija – zadržati Bahmut. Kao rezultat toga, tamo se nakupila grupa od nekoliko hiljada neprijateljskih vojnika, koju je naša vojska uništavala, ali nije mogla beskonačno. U standardnim uslovima, grad bi imao operativni značaj, a u uslovima koji su se dogodili dobio je strateški – piše uz kritički zaključak da je operacija zadržavanja Bahmuta na deset mjeseci “vjerovatno bila politička potreba, a ne vojna”.
Sukob kao javna tajna
Dugo je bila javna tajna da postoji sukob između Zelenskog i Zalužnog. Glasine su se intenzivirale u jesen 2023. nakon neuspjeha ukrajinske ofanzive, kao i zbog predsjedničkih izbora koji su odloženi zbog ratnog stanja.
U ukrajinskim političkim krugovima popularna je verzija da je Zelenski odustao od planova za održavanje izbora iz straha od konkurencije Zalužnog jer je, prema nizu anketa, general bio toliko popularan da bi mogao da porazi sadašnjeg predsjednika.
Ukrajinski vojnik u Sudži 23. avgusta
Politički pritisak na Zalužnog postajao je sve jači kako je vrijeme prolazilo. Novinarima čak i svjetski poznatih medija bilo je vrlo teško da ga pridobiju da pristane na intervju, a vrlo je rijetko davao čak i obične izjave.
– Razlog za generalovu ćutnju bila je ljubomora predsjednikovog okruženja na njegovu popularnost pa kako bi se izbjegle dodatne napetosti u odnosima s Volodimirom Zelenskim, Zalužni je radije odgovarao s “ne” na svaki novinarski zahtjev za intervju – piše u knjizi.
Kako bi izbjegao direktni sukob s popularnim generalom, Zelenski je imenovao Zalužnog za ambasadora u Velikoj Britaniji. Većina ukrajinskih analitičara procjenjuje da će se Valerij Zalužni u budućnosti uključiti u politiku s velikim izgledima da postane predsjednik Ukrajine, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu