Ali mimo dobrih vibracija, kakvo je njeno stanovište po pitanjima koja su važna za Amerikance?
Iako tek treba da objavi sveobuhvatnu platformu, vrijeme koje je provela kao kalifornijska senatorka i pravobraniteljka, njena kandidatura za predsjednicu iz 2020. godine i naknadna uloga u Bijeloj kući daju nagovještaje o njenim stavovima po velikom broju političkih pitanja.
Tokom godina, neki od njenih stavova su se mijenjali, a čak i ljudi bliski njoj priznaju da je ponekad imala problema da definiše samu sebe.
Ali prihvativši kandidaturu na konvenciji Demokratske stranke u Čikagu, Kamala Haris uložila je veliki trud da vlastitu viziju za Ameriku suprotstavi republikanskom protivniku Donaldu Trampu.
Evo njenih stavova po ključnim pitanjima:
1. Ekonomija
Kao senatorka, Harisova je zagovarala veliki broj naprednih političkih stavova, među kojima plaćeno porodično odsustvo, dostupno stanovanje i besplatnu školarinu za porodice sa niskim i srednjim primanjima.
Kao potpredsjednica, bila je Bajdenova partnerka u donošenju krupnih ekonomskih zakona – redovno nazivanih „Bajdenomija” – u koje su spadala krupna ulaganja u infrastrukturu i zelenu energiju.
Ali budući da inflacija i visoke kamatne stope nastavljaju da opterećuju američke novčanike, ankete su pokazale da je ekonomija i dalje najviše na umu mnogih glasača.
Harisova je do sada objavila vlastiti ekonomski plan, u koji spada hipotekarna pomoć za prve kupce domova, poreski kredit za roditelje novorođenih beba i zabrana podizanja cijena u prodavnicama kao pomoć u borbi protiv inflacije.
2. Imigracija
Stav Kamale Haris o granici se tokom vremena mijenjao. Tokom 2020. godine, dok je vodila kampanju da bude kandidatkinja demokrata za predsjednicu SAD, zastupala je prilično napredne stavove, kao što je obećanje da će zatvoriti pritvorske centre za imigraciju.
Sljedeće godine, Bajden je zatražio od Kamale Haris da u svojstvu potpredsjednice povede diplomatsku inicijativu u vezi sa imigracionom pitanjima na američkoj južnoj granici.
Mnogi republikanci su je okarakterisali kao „caricu granice”, ali je ona dobila konkretan zadatak da sarađuje sa zemljama Centralne Amerike kako bi se riješili „koreni razloga” zašto ljudi bježe u SAD.
U sklopu tog napora, 2023. godine je saopštila da je pomogla da se sakupi oko tri milijarde dolara, uglavnom iz privatnih kompanija, kako bi se uložilo u zajednice u regionu, u nadi da će to pružiti prilike koja će učiniti imigraciju u SAD manje privlačnom.
Ranije ove godine, pomogla je u naporima da se usvoji tvrdokorni dvopartijski granični sporazum koji bi podrazumijevao stotine miliona dolara za izgradnju graničnog zida.
Ali Tramp je pomogao da se osujeti taj sporazum, optuživši Bajdenovu graničnu politiku za izazivanje „smrti, razaranja i haosa u svakoj američkoj zajednici”.
Harisova je u govoru prihvatanja nominacije na demokratskoj konvenciji rekla da će „vratiti dvopartijski granični prijedlog zakona koji je Tramp osujetio. I pretvoriću ga u zakon.”
3. Abortus
Harisova odavno podržava pravo žena na abortus.
Odigrala je ključnu ulogu u Bajdenovoj kampanji da pravo na abortus postane centralno pitanje izbora 2024. godine, i odavno se zalaže za zakone koji bi garantovali reproduktivna prava širom zemlje.
Taj stav se nije promenio.
4. NATO i pomoć Ukrajini
Iako je veći dio njene ranije karijere bio usredsređen na saveznu državu Kaliforniju, otkako se 2017. godine preselila u Vašington kao senatorka, Harisova je postala aktivnija na svjetskoj sceni.
Kao senatorka je odlazila u Avganistan, Irak i Izrael. Kao potpredsjednica sastala se sa 150 svetskih vođa i posjetila 21 zemlju.
Protekle godine je prisustvovala Minhenskoj konferenciji za bezbednost i održala govor u podršci zapadnom bezbjednosnom savezu NATO u kom je osudila izolacionizam. Takođe se zarekla da će podržati Ukrajinu u njenom ratu protiv Rusije „dok god to bude bilo potrebno”.
5. Rat Izraela i Hamasa
Harisova se odavno zalaže za rješenje o dvije države i poziva na okončanje rata u Gazi.
Kao predsjednica, u govoru na konvenciji stranke rekla je da će osigurati da je „Izrael bezbijedan, da su taoci oslobođeni, da se patnja u Gazi okonča i da palestinski narod može da ostvari pravo na dostojanstvo, sigurnost, slobodu i samoopredjeljenje”.
Služeći kao potpredsjednica, bila je otvorenija prema kritikovanju Izraela tokom rata Izraela i Gaze od Bajdena.
Bila je jedna od prvih članica administracije koja je pozvala na „momentalnu obustavu vatre”, izrazila zabrinutost zbog „humanitarne katastrofe Palestinaca” i pozvala Izrael na okončanje sukoba.
Nije, međutim, podržala embargo Izraelu na oružje kao što su neki iz američke ljevice tražili.
6. Porez
Dok je bila senatorka 2017. godine, Haris je podržala veliki broj naprednih poreskih programa, ko-sponzorišući prijedlog zakona sa Bernijem Sandersom da se proširi socijalno osiguranje za starije građane povećanjem poreske stope na investicije.
Kao predsjednička kandidatkinja 2019. godine, podržala je korporativnu poresku stopu od 35 odsto, skok u odnosu na 21 odsto. To je bilo agresivnije od prijedloga predsjednika Bajdena, koji je takođe podržala, za povećanje na 28 odsto.
Zvaničnik njene kampanje rekao je za BBC da će potpredsjednica nastaviti da podržava prijedlog Bajdena da se ne poveća porez Amerikancima koji zarađuju manje od 400.000 dolara.
Haris je u govoru prihvatanja nominacije na demokratskoj konvenciji rekla da će „usvojiti smanjenje poreza za srednju klasu od koje će imati koristi više od 100 miliona Amerikanaca”, iako detalji tog plana ostaju prilično oskudni.
7. Zdravstvo
Kao javna pravobraniteljka Kalifornije, Harisova i njeno tužilaštvo često su koristili zakone za borbu protiv monopola kako bi spriječili da osiguranja, bolnice i farmaceutske kompanije podižu troškove pacijentima.
Kad je postala američka senatorka i kasnije 2020. godine kandidatkinja za predsjednicu, zastupala je naprednije stavove od Bajdena, podržavajući proširenje Medikera i javno finansirane programe zdravstva.
Mediker je zdravstveno osiguranje koje finansira američka vlada a pokriva troškove starijih od 65 godina i mlađih osoba sa invaliditetom. Harisova je prethodno podržavala Mediker za sve, politiku koja omogućava svim Amerikancima pristup tom sistemu.
Bio je to stav koji je postao popularan među mnogim naprednim demokratama tokom Bajdenovog predsedničkog mandata.
Tokom istog tog perioda, podržala je i eliminisanje privatnog zdravstvenog osiguranja, ali je potom djelimično to povukla, objavivši plan tokom predsjedničke kampanje 2020. godine koji bi omogućio SAD-u da nudi zdravstveno osiguranje finansirano od vlade u periodu od 10 godina, ali ne bi do kraja eliminisao kompanije za privatno osiguranje. To nije slučaj sada.
Njena kampanja je za BBC rekla da se, kao predsjednica, ona ne bi zalagala za sistem jednog finansijera.
Dok je bila potpredsjednica, Bijela kuća je smanjila troškove lijekova na recept, ograničila cijenu insulina na 35 dolara, omogućila Medikeru da pregovora oko cijene lijkekova i ograničila troškove iz džepa pacijenata za lijekove pokrivene Medikerom.
8. Kriminal
Harisova je započela pravničku karijeru krivičnim gonjenjem zlostavljača djece i seks trafikanata prije nego što je izabrana za okružnu tužiteljku u San Francisku, a potom kalifornijsku javnu pravobraniteljku.
Njene kancelarije povećale su stopu osuđivanja, naročito nasilnih kriminalaca, mada je taj istorijat doveo do kritika napredne ljevice, koja ju je povremeno nazivala „policajkom”. U međuvremenu, desnica ju je optužila da je suviše meka po pitanju kriminala, iako je njen istorijat kontradiktoran.
Kao tužiteljka, odbila je da traži smrtnu kaznu za nekoga ko je ubio policajca, ali se kao kalifornijska javna pravobraniteljka borila za pravo savezne države da nastavi da ga upotrebljava.
Harisova je takođe iskoristila vlastitu prošlost kao tužiteljke da se predstavi kao ogroman kontrast svom protivniku, koji je osuđen po 34 tačke optužnice u slučaju potplaćivanja za ćutanje tokom nezakonitog uticanja na izbore 2016. godine.
9. Klima
Harisova se odavno zalaže za stroge zakone za zaštitu životne sredine.
Pozvala je i na politiku borbe protiv klimatskih promjena preko „Zelenog nju dila” u predsedničkoj kampanji 2020. godine – čije su neke mjere ostvarene pod aktuelnom administracijom.
Kao potpredsjednica, pomogla je da se usvoji Zakon o smanjenju inflacije, koji je usmjerio stotine milijardi dolara u obnovljivu energiju i poreski kredit za električna vozila i programe popusta.
Prošle godine je u govoru napomenula da to predstavlja „najveću klimatsku investiciju u istoriji zemlje” i istakla potrebu za zaštitom od ekstremnih vremenskih prilika.
10. Zakoni o oružju
Harisova tokom čitave političke karijere ima istorijat podrške regulativi za bezbijednost od vatrenog oružja i uspešno je odbranila kalifornijske zakone o oružju kad su se suočili sa pravnim osporavanjem kao javna pravobraniteljka ove savezne države.
Kao potpredsjednica, vodila je Kancelariju za prevenciju nasilja vatrenim oružjem Bijele kuće, a ranije ove godine najavila je otvaranje resursnih centara za podršku primjeni zakona o „crvenim zastavama” – sa ciljem da se vatreno oružje drži podalje od onih koji bi mogli da naude sebi i drugima, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu