Danas je roditeljima poseban izazov kada je riječ o ishrani njihove djece jer postoje mnoge namirnice koje su djeci privlačne, ali zapravo nisu tako dobra opcija.
Dobro uravnoteženi obroci i zdravi međuobroci djeci daju više energije da ostanu fokusirana. Zdrava ishrana osigurava sve važne hranjive tvari potrebne za optimalno funkcionisanje mozga. Ishrana može pomoći u borbi protiv umora i poboljšati raspoloženje i ponašanje. Osim toga, povezana je s boljim snom, što s druge strane pomaže kod pamćenja, pažnje i rješavanja određenih situacija.
Fokusirajte se na vlakna
Većini djece nedostaju namirnice bogate vlaknima kao što su hljeb i žitarice od cjelovitog zrna, smeđa riža, tjestenina od cjelovitog zrna, zob, grah, leća, slanutak, voće, povrće, orašasti plodovi i sjemenke.
Vlakna pomažu sprečiti zatvor, koji pogađa jedno od troje djece, što rezultira mnogim izostancima iz škole, što zauzvrat utiče na rezultate ispita. Također, pomažu u održavanju nivoa šećera u krvi, sprečavajući padove koji dovode do slabe koncentracije. Dobar unos vlakana podržava zdrav crijevni mikrobiom, koji je povezan s boljim mentalnim zdravljem, raspoloženjem i ponašanjem.
Hidratacija
Blaga dehidracija može pogoršati pamćenje, koncentraciju, vrijeme reakcije i mentalne performanse, budući da se mozak sastoji od 75 odsto vode. Stoga bi održavanje hidratacije u školi trebalo biti prioritet za sve roditelje. Bilo koja pića računaju se u njihove potrebe, ali voda je najbolji izbor za djecu.
Više porcija voća i povrća
Djeca i tinejdžeri trebali bi imati pet porcija voća i povrća dnevno, baš kao i odrasli. Međutim, samo 12 odsto djece u starosti od 11 do 18 godina postigne ovaj cilj, obično uzimajući u prosjeku samo tri porcije dnevno. Voće i povrće dodaje tečnost u našu ishranu budući da većina sadrži oko 80 do 90 odsto vode, a osigurava esencijalni vitamin C i folat, koji mogu pomoći u jačanju psihološke dobrobiti.
Mliječni proizvodi
Mlijeko, sir i jogurt najpoznatiji su po tome što djeci daju kalcijum koji je pogodan za kosti, ali su puni joda, koji je ključan za razvoj mozga. Zabrinjavajuće je da sedam odsto djece u starosti od četiri do 10 godina i gotovo četvrtina djece u starosti od 11 do 18 godina ima vrlo nizak unos joda pa postoji rizik od nedostatka, što bi moglo uticati na učenje. Istraživanja pokazuju da umjereni do teški nedostatak joda, posebno kod djece, može smanjiti njihov IQ za 12 do 13,5 bodova.
Unos željeza
Brojna djeca imaju vrlo nizak unos željeza, što može sprečiti sposobnost učenja i uticati na ponašanje i emocije. Studije pokazuju da je bolji status željeza povezan s poboljšanom pažnjom, koncentracijom, inteligencijom i pamćenjem.
Crveno meso jedan je od glavnih izvora željeza u ishrani, a jaja, grah, leća, slanutak, orašasti plodovi i sjemenke su dobra opcija. Uz to, povećajte unos vitamina C jer on pomaže kod apsorpcije željeza iz biljaka.
Riba
Studije pokazuju da je konzumacija veće količine ribe povezana s boljom kognicijom i akademskim uspjehom, ali većina djece ne jede dovoljno ribe. NHS preporučuje dvije porcije ribe sedmično, uključujući barem jednu masnu vrstu ribe kao što su losos, sardine ili skuša. Masne ribe su posebno bogate omega-3 masnim kiselinama, uključujući onu zvanu DHA, koja je vitalna za rad mozga.
Vitamin D
Vitamin D važan je za mentalno zdravlje djece, a nizak nivo povezuju se s asocijalnim ponašanjem i agresijom. Masna riba i jaja glavni su izvori u ishrani, ali proizvodimo vitamin D kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti, piše Klix.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu