Obespravljene, često gurane u peti plan za sve, nisu imale prava čak ni na obrazovanje, ako je tako odlučila glava kuće.
Jednu takvu priču sa svojim pratiocima na društvenoj mreži X (Tviter) podijelila je djevojka iz Srbije, pričajući o tome kako je njen pradeda njenu baku držao na tavanu da slučajno ne bi morala da upiše školu i stekne obrazovanje. Jer, kako je “Fensi Mara” kako se predstavlja na ovoj mreži, napisala, “neko je morao da čuva koze”.
Muško je imalo prednost u školovanju
U emotivnom nizu ona je navela kako je u njihovom slučaju bilo potrebno više od jedne generacije žena da se stvari promijene na bolje, te i to da je za sve zaslužna njena nepismena prababa sa mamine strane koja nije dozvolila da joj kćerke budu poput nje, i usmjeravala ih je na školovanje.
– Moju babu je pradeda krio na tavanu da je ne bi upisali u školu “na silu” jer je, citiram, “morao neko ostati kod koza” a imali su i muško dijete koje je imalo prvenstvo školovanja.
– Ona se kasnije nešto opismenila i čak i radila u fabrici ali nije nikad insistirala da joj se kćerke školuju. Taj dio posla je odradila prababa, dedina mama, koja je do smrti bila nepismena i potpisivala se palcem ili sa X i nije znala ni godinu svog rođenja.
Prabaka zaslužna za školovanje njene bake
Tako je moja mama završila fakultet. Potrebno je više od jedne generacije da se trauma prekine, a u velikom broju slučajeva potrebna je samo jedna žena u porodici. Moja prababa je prekinula tu tradiciju sa njihove strane, ja sam prekinula drugu, sa ćaletove strane.
– Pakao od posla i karme – napisala je ona.
Nakon toga obratila se još jednom i to veoma emotivnom objavom u vidu fotografije bake, prabake i njene mame od prije 74 godine.
– Baba, prababa (dedina majka, babina majka je umrla kada je baba bila jako mala) i moja mama, 1950. – stajalo je u opisu slike.
Ispod njene serije tvitova redali su se komentari oduševljenja, ali i ljutnje usljed činjenice da žene nekada nisu imale ni najosnovnije pravo da odlučuju o svojoj budućnosti.
Žene tretirano isto i u Vojvodini
Bilo je i onih koji su podijelili priče iz svojih porodica poput Aleksandre koja je navela kako je njena baka imala isto težak put do obrazovanja. Rođena prije 100 godina na tlu Vojvodine, i njena sudbina je bila preodređena za čuvanje krava, ali je ona imala druge planove.
Međutim, još kao mala je znala šta želi, te je bježala od krava da bi išla u školu, gdje joj nisu davali da uđe unutra, već je morala da sluša predavanja pored prozora.
Uz pomoć starije sestre i čelične volje, Zora je, kako je Aleksandra navela, uspjela je da se iškoluje, postane medicinska sestra i da proputuje Evropom, piše Blic.
– Kada mojoj Andrei pričam kako je Zora bježala u školu da bi učila, njoj je nevjerovatno, jer danas djeca bježe iz skole da ne bi učila – napisala je Aleksandra na kraju svog niza.
Kada su žene dobile prava na tlu bivše Jugoslavije
U avgustu 1945. godine, žene su stekle pravo glasa na izborima zahvaljujući Zakonu o biračkim spiskovima. Ova promjena je bila dodatno potvrđena januara 1946. godine kada je Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije izjednačio žene s muškarcima u svim oblastima državnog, privrednog i društveno-političkog života.
Ova reforma je omogućila ženama da preuzmu značajne uloge u vladi, a među prvima je bila i Mitra Mitrović Đilas, koja je postala ministarka, piše BBC na srpskom. Ovaj period označava ključnu prekretnicu u pravima žena i njihovom udjelu u društvenom životu Jugoslavije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu