Naime, kako su ispričali pojedini Banjalučani, tokom odlaska u Hitnu pomoć rečeno im je da, ukoliko nisu životno ugroženi, biće im naplaćena puna cijena pregleda, iako, tvrde, to ranije nije bio slučaj.
Saša M. iz Banjaluke priča da je u Hitnu pomoć otišao jer se danima osjećao loše i to veče je dobio i visoku temperaturu.
– Imao sam temperaturu 39,5, bol u grudima, malaksalost, nemoć. Kada sam došao do šaltera da se prijavim, ostao sam zatečen. Medicinska sestra, koja je bila tu, prvo me je pitala šta mi je, a kada sam joj rekao, uslijedio je šok. Upoznaje me da, ako nisam životno ugrožen, onda plaćam punu cijenu pregleda, a da onda imam pravo da idem u Fond zdravstvenog osiguranja da refundiram novac, ali samo ako mi utvrde da je opravdano da mi vrate pare. Slušam i ne vjerujem šta čujem – priča ovaj Banjalučanin-
On ističe da se kratko zahvalio na usluzi te napustio Hitnu.
– U glavi sam samo sebi postavio pitanje, zar 25 godina odvajam za liječenje, odnosno novac u Fond zdravstvenog i kada mi treba pomoć, žele da mi je naplate po punoj cijeni. Pa niko nije lud da u sitne sate ide po ljekarsku pomoć – rekao je Saša.
Na pitanje od kada je počela praksa naplate pune cijene pregleda i po čijoj odluci, iz banjalučkog Doma zdravlja kažu da su se pacijentima koji bi se javljali u Hitnu pomoć, a čije zdravstveno stanje nije bilo opasno po život, ili gdje nije postojao ozbiljan rizik po zdravlje, uvijek naplaćivale usluge, te da je to slučaj i u drugim lokalnim zajednicama.
Dalje navode da su hitna stanja ona gdje bi neukazivanjem hitne pomoći moglo doći do smrtnog ishoda, ozbiljnog pogoršanja zdravstvenog stanja ili nastanka invaliditeta.
– To procjenjuju doktori urgentne medicine, u skladu sa međunarodnim propisima i smjernicama – ističu iz Doma zdravlja.
Što se tiče primjera iz Banjaluke, kažu da je u ljetnom periodu povećan broj pacijenata koji se javljaju u Hitnu pomoć, a bez jasnih hitnih medicinskih indikacija.
– Svi pacijenti koji imaju povišenu tjelesnu temperaturu ili druge tegobe koje ne spadaju u red hitnoće prvog stepena, mogu se svakim danom, pa i u dane vikenda, javiti u timove porodične medicine kako bi dobili potrebne usluge. Razumijemo da pacijenti mogu da budu zabrinuti za svoje zdravstveno stanje, ali dolaskom u Službu hitne medicinske pomoći zbog zdravstvenog problema koji ne spada u hitna stanja dodatno se vrši pritisak na rad timova koji prioritetno moraju zbrinjavati vitalno ugrožene pacijente – kažu iz Doma zdravlja u Banjaluci, ali i dalje ne odgovarajući na pitanje kad i po čijoj odluci je počela puna naplata pregleda.
Ističu i da su u većini slučajeva pacijenti koji nisu bili životno ugroženi razumjeli obrazloženja zašto se plaćaju pregledi te poštovali rad medicinske službe.
– Program koji koriste medicinski radnici, IZIS, zahtijeva od doktora da po pregledu pacijenta odredi da li je njegovo stanje hitno ili je to stanje koje ne ugrožava život i to evidentira u njegov zdravstveni karton. Na osnovu zadatih parametara (vitalni znaci, podaci iz anamneze i drugo) program automatski razdvaja na hitna i nehitna stanja te se, shodno tome, štampaju obrasci sa kompletnom cijenom pružene usluge – pojašnjavaju iz ove zdravstvene ustanove za Nezavisne novine.
Dalje navode da, ukoliko pacijent smatra da je naplatom pregleda oštećen, on na lični zahtjev, uz račun pregleda, može dobiti i nalaz i mišljenje, čime može podnijeti zahtjev FZO Republike Srpske za povrat novca.
U cijeloj priči navode i da je veliki problem nedostatak medicinskih radnika, zbog čega će tek imati probleme u popunjavanju timova porodične i urgentne medicine, pa građane mole da, ukoliko nisu životno ugroženi, idu svom porodičnom ljekaru.
Međutim, ono što nisu odgovorili iz Doma zdravlja Banjaluka, a to je, zašto uopšte postoji zdravstveno osiguranje ako građani moraju da plaćaju pregled, jesu odgovorili iz Fonda. Prvo su potvrdili da u slučaju naplate usluge u Hitnoj pomoći, osiguranici imaju mogućnost da podnesu zahtjev Fondu za refundaciju troškova, a koje dalje razmatra stručna služba Fonda uvidom u medicinsku dokumentaciju.
– Budući da nam se često javljaju građani sa pitanjem da li se u službama hitne pomoći naplaćuje pregled, napominjemo da se hitna zdravstvena zaštita ugovora za sve stanovništvo (osigurane i neosigurane), te je Fond finansira u potpunosti. Ukoliko se desi da se naplati participacija ili puna cijena usluge u hitnim slučajevima, osiguranik ima mogućnost da podnese zahtjev za refundaciju troškova, ali i da podnese prijavu povrede prava kako bi kontrolori Fonda mogli da utvrde zbog čega je usluga naplaćena – pojašnjavaju-
Međutim, ni iz ovog odgovora nismo dobili pojašnjenje zašto se pacijentima koji nisu životno ugroženi (hitni slučajevi), naplaćuje puna cijena pregleda, ali ni to kako pacijenti znaju da li su ugroženi ili ne i da li im se stanje može pogoršati i šta ako pacijent nema novac da plati punu cijenu pregleda.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu