Naime, od zatvaranja u nedjelju u ponedjeljak ujutro pao je za 13 odsto, u jednom trenutku ispod 50.000 dolara, što mu je najveći gubitak vrijednosti u jednom danu od novembra 2022.
Posljednji je put na ovom nivou bio u februaru 2024., dok mu je najveća cijena ikad bila 64.800 dolara u aprilu 2021. Još je gore prošao ethereum – u jednom trenutku izgubio je čak četvrtinu vrijednosti.
Virtuelne su valute reagovale na rasprodaju druge rizične imovine na berzama, nakon najave moguće recesije u SAD-u poslije objave podataka o razočaravajućim poslovnim rezultatima kompanija, rastu nezaposlenosti i padu proizvodnje.
Usto, FED nije obećao smanjenje kamatne stope u septembru, a ne pomažu ni rastuće napetosti na Bliskom istoku. Zanimljivo je da se stropoštavanje bitkoina dogodilo netom nakon zakonodavnog prijedloga Sintije Lumis, senatorke iz Vajominga, da SAD u budućnosti, osim standardne nacionalne riznice, drži i stratešku zalihu kriptovaluta, ponajprije bitkoina.
Zakonodavni prijedlog uključuje plan osnivanja „decentralizovane mreže sigurnih bitkoin trezora“ kojima bi upravljao FED. Ironija je da je Lumis argumentovala kako bi se tim potezom osigurala budućnost za nove generacije i finansijska stabilnost zemlje.
Zakon je predložen pod nazivom „Boosting Innovation, Technology, and Competitiveness through Optimized Investment Nationwide Act of 2024“ – skraćeno „BITCOIN Act of 2024“.
Prethodno ove godine američka Komisija za vrijednosne papire i berze (SEC) odobrila je fond kojim se trguje na berzi za praćenje trenutne cijene bitkoina i ethereuma, a u petak je objavljeno i da će Morgan Stanley uskoro dopustiti da njegovi finansijaši klijentima ponude bitkoin ETF-ove, prvi put za Val Strit.
Jučerašnje jutro ne ide u prilog planovima donošenja Bitkoin Akta, a uostalom, prijedlog dolazi iz stranke koja nema većinu u Senatu pa je moguće da ne dospije ni na dnevni red rasprave.
A uz kriptovalute danas su pale i dionice povezane s kriptotržištem: Coinbase (COIN.O) na Frankfurtskoj berzi za više od 18 odsto, Riot Platforms (RIOT.O) 17.7 odsto, a Marathon Digital (MARA.O) čak 20 odsto.
I Nasdaq bilježi najgori trosedmični period u dvije godine s padom od 3.4 odsto: japanski Nikkei 225 pao je čak 7 odsto, a u crvenom je već drugu sedmicu, nakon što je Banka Japana objavila da će povećati svoju referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u 16 godina. Nikkei je 225 pao 12.4 procenta, Stoxx Europe 600 u crvenom je 2.8 odsto, a mikro futures (ročnice reosiguranja) na S&P 500 izgubile su 2.9 odsto vrijednosti, prenosi „Poslovni“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu