Magazin

Atlantiđanske imperije (25): Franačko carstvo

Sve do petog vijeka naše ere Rimska vlast je odolijevala brojnim varvarskim narodima koji su ih napadali.

FOTO: WIKIPEDIA

Germansko pleme Franci, predvođeno Klovisom Prvim, preplavilo je sa svojom vojskom i ljudima veliku teritoriju kojom su vladali Rimljani.

Klovis je uspio da pod svoju vlast stavi brojna plemena Alemane, Burgunde i Vizigote i da osnuje merovinšku Franačku državu, koja će se kasnije zvati Francuska.

Na nagovor svoje žene Klotilde, Klovis je narod germanskih pagana preobratio u hrišćanstvo 498. godine. Merovinšku dinastiju naslijedila je još moćnija Karolinška, za vlasti Karla Velikog krajem osmog i početkom devetog vijeka.

Karlo Veliki je uništio Longobarde i Avare, nastavio politiku zaštite papstva koju je vodio njegov otac Pipin Mali, da bi konačno bio proglašen za cara. Bio je prvo franački kralj, pa kralj Italije, a od 800. godine postao je prvi car Franačkog carstva. Karlo je tako postao ujedinitelj zapadne Evrope poslije propasti Rima.

Stvorio je temelje za buduću Otonsku dinastiju u Njemačkoj. Osvojio je veliki dio sjevernog Balkana, ratujući sa Srbima u Dalmaciji i s Avarima u Slavoniji, u dijelovima današnje Hrvatske. Bio je veliki pobornik kulture i u periodu takozvane Karolinške renesanse, podigao veliki broj crkvi. Bio je i veliki zaštitnik starih rukopisa i knjiga, te tvorac velike državne biblioteke sa spisima hrišćanskih i antičkih pisaca.

Obogatio se trgujući zarobljenim vojnicima iz svojih pohoda, ponajviše Slovenima, Sasima i Avarima, koje je prodavao Špancima i Arapima.

Francuska kultura je u liku i djelu Karla Velikog imala svog pravog osnivača. Poslije njegove smrti Franačko carstvo je podijeljeno na tri dijela – Francusku, Italiju i Njemačku.

(Nastaviće se)