Pojedine istaknute demokrate, poput Gevina Njusoma, guvernera koji se takođe pominje kao mogući kandidat Demokratske stranke, već su joj dali podršku.
Skorašnje ankete pokazuju da bi Harisova mogla da bolje nego Bajden na izborima protiv Donalda Trampa, republikanskog kandidata, mada bi se suočila sa veoma tijesnom trkom.
Anketa urađena za CNN objavljena 2. jula pokazala je da ako bi se Harisova kandidovala za predsjednicu, 45 odsto glasača bi podržalo nju, a 47 odsto bi glasalo za Trampa.
Ako Kamala Haris dobije podršku da bude kandidat Demokratske stranke i pobijedi Donalda Trampa na izborima, postala bi prva žena predsjednik u istoriji SAD.
Ali to ne bi bilo prvi put da ima predsjednička ovlašćenja.
Još 2021. godine, kada je Bajden stavljen pod anesteziju za rutinsku kolonoskopiju, Haris je držala poluge vlast u rukama čitavih 85 minuta.
Tokom te vladavine, Harisova je obavljala predsjedničke dužnosti iz kancelarije u zapadnom krilu Bijele kuće.
U to vrijeme, sekretar za štampu Bijele kuće Džen Psaki rekla je da prenos ovlašćenja u takvim okolnostima nije bez presedana i da je dio procesa utvrđenog u Ustavu SAD.
– U slučaju razrješenja predsjednika sa funkcije ili njegove smrti ili ostavke, potpredsjednik postaje predsjednik – piše u Ustavu SAD.
Privremena tranzicija vlasti je detaljno opisana u trećem odjeljku amandmana, koja je sačinjena poslije ubistva predsjednika Džona Kenedija 1963. godine.
Međutim, dok se demokrate okupljaju oko Kamale Haris, potrebno je mnogo toga da se desi prije nego što ona bude formalno izabrana za kandidata stranke za novembarske izbore.
Na predizborima u stranci, Bajden je već osvojio 3.896 delegata – mnogo više nego što mu je bilo potrebno da obezbijedi nominaciju Demokratske stranke.
Ali sada kada je odustao od izbora, oni više nisu u obavezi da ga podrže na konvenciji stranke u avgustu u Čikagu, već mogu da podrže nekog drugog.
Ako se Demokratska stranka do tada ne okupi oko novog kandidata, to bi moglo da znači da će prvi put od 1968. godine konvencija biti otvorena i neizvesna.
Da bi obezbijedio partijsku nominaciju, kandidatu je potrebno 1.976 glasova delegata.
Razne poznate ličnosti, glumice i pjevačice, već su javno izrazile podršku Kamali Haris.
Glumica Džejmi Li Kertis opisala je Haris kao „provjerenu i ženu kojoj se vjeruje”.
– Žestoki je zagovornik ženskih prava i obojenih ljudi – napisala je glumica i dodala da je poruka Kamale Haris „poruka nade i jedinstva za Ameriku u njeno vreme velike nacionalne podjele”.
Pjevačica Keti Peri objavila je video poruku na Instagramu u kojoj pjeva „Ovo je svijet žena i treba da si srećna što živiš u njemu”.
Oskarovka i pevačica Barbra Strejsend na društvenoj mreži Iks pohvalila je Bajdena:
– Bajden će ući u istoriju kao čovjek koji je postigao značajna dostignuća u četvorogodišnjem mandatu. Trebalo bi da budemo zahvalni što je on podržavao našu demokratiju – napisala je.
Kamala Haris je ušla u istoriju na predsjedničkim izborima 2020. kada je postala prva žena, prva crnkinja i prva Azijatkinja potpredsjednica SAD.
Rođena je u Ouklendu, u saveznoj državi Kaliforniji, od dvoje roditelja imigranata – majke Indijke i oca sa Jamajke.
Poslije razvoda roditelja, Kamalu Haris je prevashodno odgojila njena samohrana majka, Šjamala Gopalan Haris, istraživačica raka i aktivistkinja borbe za građanska prava.
Kamala Haris kaže da je njena majka prihvatila crnu kulturu Ouklenda, uvevši u nju dvije ćerke – Kamalu i njenu mlađu sestru Maju.
– Moja majka je bila savršeno svjesna da odgaja dvije crne kćerke – napisala je ona u autobiografiji “Istine koje nosimo”.
– Ona je znala da će njena nova domovina doživjeti Maju i mene kao crne djevojke i čvrsto je riješila da se postara da izrastemo u samouvjerene, ponosne crnkinje.
Harisova je pohađala Univerzitet Hauard, jednom od najeminentnijih istorijski crnih koledža, koji je opisala kao jedno od najformativnijih iskustava u njenom životu.
Tamo se zainteresovala za politička pitanja poput aparthejda u Južnoj Africi i rasnih odnosa u Americi.
Poslije četiri godine provedenih na Hauardu, Harisova je stekla diplomu iz prava na Kalifornijskom univerzitetu u Hejstingsu i započela karijeru u kancelariji Okružnog javnog tužioca u Alamedi.
Radila je u raznim kancelarijama okružnih tužilaštava u Kaliforniji, a 2010. je izabrana za državnog tužioca ove američke države. Šest godina kasnije izabrana je i za američkog senatora Kalifornije.
Harisova je 2020. bila u kampanji za nominaciju za predsjedničkog kandidata demokrata, ali je odustala od trke u ranoj fazi.
Međutim, Džozef Bajden ju je, pošto je nominovan, odabrao da zajedno učestvuju u izborima.
– Kamala je pametna, čvrsta, iskusna, dokazani borac – rekao je Bajden.
Zajedno su pobijedili dotadašnjeg predsjednika Donalda Trampa i potpredsjednika Majka Pensa.
Identitet Kamale Haris kao žene i nebijele osobe možda je odigrao važnu ulogu u njihovoj pobjedi, jer je njihov listić osvojio 90 odsto glasova među crnkinjama.
Pored toga što je potpredsjednica Sjedinjenih Država, Kamala Haris je takođe predsjednica američkog Senata i ima odlučujući glas kada su glasovi o zakonima izjednačeni.
Ona je postavila rekord koristeći to pravo 32 puta – više nego bilo koja druga potpredsjednica u istoriji SAD.
Bajden je o njenoj ulozi rekao: „Kamala će biti posljednji glas u prostoriji, dovodeći u pitanje pretpostavke i postavljati teška pitanja.”
Stekla je visok ugled obilazeći zemlju od 2022. nadalje kako bi branila reproduktivna prava pošto je Vrhovni sud ukinuo pravo na abortus iz procesa Rou protiv Vejda. Presuda iz 1973. učinila je abortus pravom širom Amerike.
Međutim, njen rejting kao potpredsjednice bio je nizak tokom obavljanja ove funkcije, sa 51 odsto Amerikanaca koji nisu zadovoljni njenim učinkom i svega 37 odsto koji odobrana, prema anketama koje je sproveo sajt FiveThirtyEight.
Specijalna BBC dopisnica iz SAD Keti Kej kaže da je to vjerovatno zato što joj je Bajden kao glavni zadatak na mjestu potpredsjednice povjerio smanjenje imigracije preko južne američke granice i da ona uglavnom nije uspjela da riješi taj problem.
Kandidatura Kamale Haris za predsjedničke izbore 2020. dovela je njena dostignuća kao glavne kalifornijske tužiteljke u žižu javnosti.
Uprkos ljevičarskim sklonostima po pitanjima gej braka i smrtne kazne, doživljavala je stalne napade od naprednjaka zato što nije dovoljno napredna i bila predmet izuzetno oštre uredničke riječi profesorke prava sa Univerziteta u San Francisku Lare Bazelon.
Objavivši taj tekst na samom početku kampanje Kamale Haris, Bazelon je napisala da je Haris uglavnom izbjegavala da učestvuje u borbi naprednih snaga po pitanjima kao što su reforma policije, reforma zakona o drogama i nepravedne presude.
Kao samoproklamovana „napredna tužiteljka”, ona je pokušala da istakne ljevičarskije dijelove sopstvenog naslijeđa.
To su zahtjev da neki agenti kalifornijskog ministarstva pravde nose tjelesne kamere, činjenica da je to bila prva državna agencija koja ih je usvojila i pokretanje baze podataka koja je omogućila javni pristup kriminalističkoj statistici – ali i dalje nije uspjela da stekne podršku.
“Kamala je pandur” postao je uobičajeni refren tokom njene kampanje, upropastivši njene napore za pridobijanje liberalnije demokratske baze tokom unutarpartijskih izbora za predsjedničkog kandidata.
U televizijskim emisijama ona je pozivala na promjene policijske prakse širom SAD, na Iksu je pozivala na hapšenje policajaca koji su ubili Brionu Tejlor, 26-godišnju Afro-Amerikanku iz Kentakija, a često je govorila i o potrebi da se razobliči sistemski rasizam.
Harisova je često izjavljivala da je njen identitet čini jedinstveno spremnom da predstavlja one sa margina, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu