Ukoliko radna grupa ne postigne dogovor u vezi preostale tri mjere, Edin Forto tvrdi kako bi BiH mogla ostati bez prve tranše od 140 miliona KM koja je trebalo da bude isplaćena do kraja avgusta.
– Ja sam dobio gomilu izjava iz RS da je nešto tehničko pitanje, pa opet nismo ništa riješili. Nekada udaramo u nevidljive zidove, pokušavajući da uradimo nešto, uključujući i taj broj i elektronski potpis. Druge stvari za koje mi tvrde da nisu sporne i da se mogu dogovoriti. Evo, ja 15 mjeseci pokušavam se dogovoriti. Ne znaju ni oni ko je za, ko protiv. Više niko nije siguran šta smiju, šta ne. Neko spomene na sastanku da je prenos nadležnosti, svi se smrznu od straha – komentarisao je Edin Forto, ministar komunikacija i saobraćaja u Savjetu ministara BiH.
Od 113 provedbenih mjera, vlasti dva entiteta usaglasile su 110 mjera. U RS smatraju da je to trebalo biti dovoljno. Protive se uspostavljanju jedinstvenog pozivnog centra za hitne slučajeve, ukidanju entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz budžeta, ali i popuni Ustavnog suda BiH novim sucima. Nude svoje rješenja koja nisu prihvatljiva Briselu.
– Traži se jedinstveni broj koji je u u nadležnosti civilnih zaštita, a one su su nadležnosti entiteta. Rješenje je jednostavno, jedan broj koji će biti u RS, identičan broj u FBiH, problem je rješiv. Druga stvar, govori se o odustajanju od entitetskog glasanja, to je opet u suprotnosti sa ustavom. Mi nudimo da odluke donosimo konsenzusom. I treće pitanje Ustavnog suda je mnogo komplikovanije, odlazak stranih sudija za nas je prioritet – rekao je Radovan Kovačević iz SNSD.
Na najavu da bi BiH mogla ostati bez novca iz fonda Plana rasta, reagovali su iz OHR. Vlasti RS direktno su optužene zbog blokade koja šteti ne samo državi Bosni i Hercegovini već i narodu Republike Srpske.
– Situacija je vrlo jednostavna – ako Republika Srpska ispuni svoje ustavne obaveze, prestane sa škakljivim političkim igrama i imenuje kvalitetne sudije u Ustavni sud, te prestane blokirati projekte bez racionalnog razloga, bit će ispunjeni potrebni uslovi za plan rasta – upozorili su iz Kancelarije visokog predstavnika.
– Ja ću ovih dana da se obratim svim svojima kolegama, ministrima spoljnih poslova, rukovodstvu EU. Ako imate stranu koja blokira, zbog te strane kažnjavate sve ljude u BiH. EU treba da kaže, u redu je mi nemamo rješenje, ili nećemo ponuditi nikakvo rješenje. Znam da ima glasnih zagovornika da se takav model nađe, znam da ih ima u američkoj administraciji, da ih ima među Republikacima i Demokratima, čak više među Republikancima i mislim da bi vlasti RS mogle vrlo brzo natjerati i Evropsku uniju i američku administraciju da nađu model kako da djeluju u takvoj situaciji. Ja ih pozivam da to urade – komentariše Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH.
Kakav bi to plan u konačnici bio, pokazaće naredni mjeseci. Opozicioni političari primjetili su da sredstva iz Plana rasta nisu ni bila planirana u budžetu koji je usvojen prošle sedmice, ali ni trogodišnjim fiskalanim okvirom što pokazuje da se davno znalo da od toga nema ništa, odnosno da budžet nije pravljen u skladu sa evropkim putem BiH.
– Plan rasta koji predviđa dvije milijarde maraka u naredne četiri godine, to bilo 500 miliona u 2024. godini. Nije planiran ni na prihodovnoj strani, ni na rashodovnoj strani, ni po ministarstvima. BiH ne može u budžet inkasirati 500 miliona iz plana rasta, niti postoji prijedlog rashoda po resornim ministarstvima koji treba da realizuje projekte – rekao je parlamentarac Milan Dunović iz DF.
Na to očito računaju u RS, koji su mišljenja kako novci, kada dođu, trebaju ići direktno entitetima.
Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić odgovara da još nije postignut dogovo
– Onog momenta kada to bude ispregovarano, kad se bude definisalo ko su krajnji korisnici sredstva, da li institucije BiH, ili vlade entiteta i Brčko distrikta, onda možemo o tim stvarima da govorimo – naveo je Amidžić.
Budžet je bio preduslov za novac iz fonda plana rasta, koji podrazumijeva niz reformi za povlačenje ukupno dvije milijarde maraka. Ako se i stigne prva tranša, pitanje je kada će ostale, ako se zna da je od početka godine na nivou BiH usvojeno svega šest zakona od ukupno 21 koliko ih je predloženo. Tek osam zakona od prvog janura predloženo je iz Savjeta ministara BiH, ostalih 12 su predložili su parlamentarci, piše N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu