Biznis

"Karensi bord" DOBRO RJEŠENJE za BiH: Prvi guverner Centralne banke BiH otkrio zbog čega ga treba i zadržati

Prvi guverner Centralne banke BiH Piter Nikol rekao je da je "karensi bord" dobro rješenje za BiH i da ga treba zadržati zbog održavanja finansijske stabilnosti.

"Karensi bord" DOBRO RJEŠENJE za BiH: Prvi guverner Centralne banke BiH otkrio zbog čega ga treba i zadržati
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Govoreći o valutnom odboru, Nikol je pojasnio da je “karensi bord” dao nisku inflaciju, u većini vremena, i omogućio stabilan devizni kurs u BiH, i to od 1997. godine.

On smatra treba zadržati “karensi bord” zbog stabilnosti i održavanja finansijske stabilnosti, kao i da Centralna banka može uvesti ograničeni iznos podrške komercijalnim bankama u likvidnosti, koristeći višak deviznih rezervi, iznad obaveze koja je definisana valutnim odborom.

– Kada sam bio guverner, taj iznos je bio veoma mali, a sada je to iznos iz kojeg bi se mogla razviti određena mala šema podrške likvidnosti banaka – rekao je Nikol Srni.

Ovaj Novozelanđanin kaže da Centralna banka može potražiti nekoliko načina da bude aktivna u okviru aranžmana “karensi borda”.

Prema njegovim riječima, transformacija u bankarskom sistemu bila je i dramatična ali i uspješna, tako da je sada bankarski sistem BiH visokog kvaliteta, dobro kapitalizovan i koriste ga građani.

On je istakao da je Centralna banka BiH sigurna institucija, a konvertibilna marka dominantna valuta u BiH.

– Ona drži inflaciju na relativno niskom novou i od 1997. imamo stabilan devizni kurs, kurs razmjene sa NJemačkom markom i sa evrom – izjavio je Nikol.

On je naglasio da je reforma finansijskom sistema koja se desila devedesetih godina bila najveći uspjeh BiH, ali je nije pratila reforma u drugim područjima.

Očekivao sam da će uspjeh platnog prometa i bankarskog sistema u BiH poslužiti kao model drugim područjima, da prate i da se razvijaju – rekao je Nikol i dodao da je očekivao da će ekonomska situacija u BiH biti bolja nego što jeste.

Pročitajte još

Nikol je istakao da podržava sve projekte Centralne banke koje približavaju BiH EU, pa tako i priključenje zemlje u jedinstveno područje plaćanja u evrima.

Kada je riječ o primjeni vještačke inteligencije u bankarstvu, Nikol je naglasio da ga vještačka inteligencija plaši.

– Ne znam na koju od ove dvije riječi bi stavio veći naglasak, da li na `vještačka` ili `inteligencija`. Zabrinut sam šta bi mogla da uradi – rekao je Nikol, te naveo da ne misli da tu ima inteligencije i da je više vještačkog.

Nikol je rekao da je sada u penziji, da piše članke vezane za finansije, kao i knjigu o svom iskustvu u BiH.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu