Magazin

(VIDEO) Pop ikone od Tita do Cece (14): Povratak turbo folk kulture

Govoreći o fenomenu uspjeha Cece Ražnatović, važno je napomenuti da je ona primjenila obrazac američke MTV pop kulture, na isti način kao svjetske pop ikone poput Madone, Bijonse, Rijane, Šakire.

FOTO: ZORAN ILIĆ/RINGIER KOMBO

Svaki njen spot urađen je promišljeno, superdizajnirano, bogato, tako da njena publika vjeruje u to da Svetlana Ceca Ražnatović i privatno tako živi.

Ona je okružena svekolikim luksuzom, skupim kolima, najskupljom dizajniranom odjećom, obućom, nakitom. Oko nje je uvijek pregršt lijepih manekena i manekenki, a Ceca i sama izgleda ekskluzivno, ističući što svoje prirodne atribute, što one koje je korigovala estetska hirurgija. Sve to učinilo je da je mlada publika obožava.

Njima su se naročito dapadali tekstovi njenih „bržih“ pjesama u kojima se ona predstavlja kao opasna zavodnica. Oni stariji pronalazili su se u često brutalno iskrenim i patetičnim tekstovima o tragičnoj sudbini voljene žene na Balkanu, koje je za nju uvijek pisala Marina Tucaković.

Sami tekstovi pjesama Marine Tucaković, koje je radila za Cecu, čine fresku jednog fantastičnog perioda u Srbiji devedesetih godina, u kom se miješaju pomodarije tehnosvijeta koji stiže sa Zapada, vrhunska tehnologija, potrošački mentalitet i napadna predizajnirana modernost sa starinskim svijetom romantike, ljubavi, emotivnosti. Starinski patrijarhalni mentalitet, u kom je žena podređena muškarcu, kombinuje sa sa modernom emancipacijom i rodnom ravnopravnošću.

Još nešto bilo je duboko kodirano u srpskom mentalitetu, izmiješanim sa 500 godina orijentalnog turskog uticaja, što je dovelo do njenog munjevitog uspjeha. Ceca je kao emancipovana pjevačica, luckastog ponašanja, zavodljivog glasa i stasa, uspjela da zavede lokalnog moćnika kakav je bio Arkan. Nije beznačajno što je uloga koje je ostvarila u filmu „Nečista krv“ bila upravo tumačenje lika Koštane, heroine iz drame Bore Stankovića, zapravo pjevačice koja u kafani zavodi lokalnog moćnika. Ceca je tako ponovila mitski obrazac poznat kroz istoriju kulture, od plesa Salome do rođendanske pjesme Merlin Monro upućene predsjedniku Kenediju.

Naglašeni orijentalizam u prizvuku nekih njenih pesama još lakše je privukao masovnu publiku u Srbiji, ali i šire, na čitavom Balkanu. Gledano iz takve perspektive, Ceca je ostvarila srpski djevojački san, iskoristila je svoje talente, napravila sjajan imidž, te konačno osvojila lokalnog moćnika i omogućila sebi život u visokom društvu.

Iz današnje perspektive gledano, u Srbiji trenutno je prava invazija kloniranih Cecinih dvojnica, koje na žalost nemaju mnogo talenta; neke su pjevačice, neke starlete, neke rijaliti igračice. Kolektivna zaljubljenost mladih u Cecine pjesme, poput neke čarolije, čini da oni ne vole ili ne razumiju nijednu drugu vrstu muzike osim popularnog folka. Mladima u Srbiji se ona više dopada od modela rokerske otkačenosti poput one Breginog „Bijelog dugmeta“ ili festivalskog popa Zdravka Čolića iz sedamdesetih, čak i od hibridnih pop folk hitova Lepe Brene iz osamdesetih. Na području Balkana trenutno se ne nazire nijedna nova ženska zvijezda ni približno uticajna kao Ceca.

Cecin spot “Dokaz”, urađen prije Arkanovog ubistva, i Karleušin megabudžetni spot “Gili, Gili” poštuju ikonografiju i miteme turbo folka. Tu su pištolji i osvetnički raspoložene plavuše. Odnos turbo folka i kriminala na prostorima bivše SFRJ spojio se u neraskidivu cjelinu. Dvadeset godina poslije 2000, ponovo se turbo folk vraća u modu kroz pjesme izvođača kao što su Rasta, Senida, Jala Brat i Buba Koreli, Cobi, Maja Berović, Edita i drugi.