Ova priča, zapisana u jednom pismu svetog Vladike Nikolaja Velimirovića je opomena svima nama о važnosti poštovanja roditelja.
– Sine – nesine, kako ja kukala danas, tako ti kukao na tvоj najveseliji dan.
Majčina kletva sinu, rođena iz bola i očaja, ispunila se na njegov svadbeni dan, koji je trebalo da mu bude i najradosniji. Smrt, koja ga je zadesila kao posljedica “zalutalog” metka, simbolizuje cijenu nepoštovanja roditelja.
Ova priča potvrđuje i Hristove riječi: “Poštuj oca i mater” i predstavlja potresni podsjetnik о moći roditeljskog blagoslova i kletve.
Pored ove kletve, u srpskom narodu je najpoznatija Lazareva kletva.
Iako se smatra da kletva važi do šestog koljena, a da je sedmo oslobođeno, Lazareva kletva je trajna, zavjetna i univerzalna.
Kletva je, kao verbalna osveta, upozorenje poznata u skoro svim narodima. U nekim običajima ima propratne rituale, ali uvijek značaj kletve zavisi od onoga ko je izgovori. Jaka kletva ako je izgovori jaka ličnost.
U srpskoj istoriji, kletva Kneza Lazara Hrebeljanovića jedna je od najvažnijih i najsnažnijih. Izgovorena kao poziv srpskim junacima da učestvuju u Kosovskom boju, na Vidovdan, 1389. godine, zabilježena je u dvije epske pjesme Kosovskog ciklusa.
U pjesmi „Musić Stevan“, kletva glasi ovako:
– Ko je Srbin i srpskoga roda, I od srpske krvi i kolena, A ne doš`o na boj na Kosovo: Ne imao od srca poroda, Ni muškoga, ni djevojačkoga! Od ruke mu ništa ne rodilo,
Rujno vino, ni šenica bijela! Rđom kap`o, dok mu je kolena!“
Tačnije, tako je Musić Stevan prenio svojoj ljubi da je rekao Knez Lazar na večeri.
U pjesmi „Kneževa večera“, direktna kletva je kraća:
Ko ne dođe na boj na Kosovo, Od ruke mu ništa ne rodilo: Ni u polju bjelica pšenica, Ni u brdu vinova lozica!“
U narodu postoji vjerovanje da Kneževa kletva još nije skinuta sa srpskog naroda. Iako se u smatra da kletva važi do šestog koljena, a da je sedmo oslobođeno, Lazareva kletva je trajna, zavjetna i univerzalna.
U narodu se odomaćio strah od strah od Lazareve kletve i želja da se oslobodi posljedica. Kada je nakon Drugog balkanskog rata srpska vojska 1913. godine dočekana u Beogradu kao pobjednik, na trijumfalnim kapijama kroz koje je prolazio defile bile su ispisane poruke. Na jednoj je pisalo: „Bježi grda kletvo s roda, zavjet Srbi isuniše!“
Kneževa kletva iz pesme „Musić Sevan“ je urezana na spomeniku kosovskim junacima na Gazimestanu. Doduše, izostavljen je drugi stih, prenosi Stil.