Ukratko, manifestacija su šire ekonomske i tržišne dinamike, koja je dovela i do povećane potražnje za zlatom, imovinom koja se često smatra sredstvom koje štiti od inflacije i gubitka vrijednosti valute.
U praksi to znači da, kada investitori nastoje da sačuvaju svoje bogatstvo i očuvaju kupovnu moć suočeni sa smanjenjem stvarnih prinosa na tradicionalne investicije, oni alociraju kapital na zlato i druge plemenite metale, podižući njihove cijene.
Sve je veći broj investitora koji se okreću i srebru
Posljednjih sedmica tri najvažnija svjetska metala idu prema novim vrhuncima. Cijena zlata dostigla je istorijski maksimum od 2.450 USD po unci, dok je cijena srebra dostigla 32,5 USD po unci, a cijena bakra 11.000 USD po toni. Na cijenu zlata utjecao je pad američkog dolara i pad prinosa trezora, kao i geopolitički rizici i snažna kineska potražnja tokom prvog kvartala godine.
Iz tog razloga UBS je podigla cijenu zlata na 2.500 USD po unci do kraja septembra i na 2.600 USD do kraja godine, zbog očekivanja smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi (Fed) koje će oslabiti dolar i smanjiti povrat duga.
Ono što su predviđanja stručnjaka je da bi moglo doći do povećanja broja investitora koji se okreću srebru.
– Na domaćem tržištu imamo pad potražnje za zlatom, što je malo kontradiktorno u odnosu na svjetske trendove. S jedne strane uzrok je u visokoj cijeni zlata, a s druge velikoj ekonomskoj krizi, odnosno nižoj kupovnoj moći građana, isto tako, treba imati na umu i odluke koje se donose, a koje su alternativa zlatu, naprimjer neko ko ima kapital želi investirati u nekretnine ili bira neki drugi vid ulaganja jer smatra da će tako ostvariti veću dobit i sigurnost u odnosu na zlato – kaže za ekonomista Bojan Lučić.
Prema najnovijim podacima portala Trading Economics, koji prikuplja makroekonomske statističke podatke za preko 200 država, najveće rezerve zlata u svijetu ubjedljivo imaju Sjedinjene Američke Države (SAD) 8.133 tone. Nakon njih, najviše zlata posjeduje Njemačka, koja raspolaže rezervama sa oko 3.352 tone. Slijede Italija sa 2.451 tone i Francuska sa 2.436 tona. U prvih 20 zemalja svijeta po rezervama zlata su Rusija sa 2.333 tone, Kina sa 2.235, Švicarska sa 1.040 tona, Japan ima 84, Indija 804, dok Holandija raspolaže sa 612 tona zlata, Turkiye ima 458 tona, Tajvan 424, Kazahstan 384, Portugal 383, Uzbekistan 364, Saudijska Arabija 323, Velika Britanija 310, Liban 287 i Španija 282 tone zlata.
Odnos ponude i potražnje
Velike svjetske i rastuće ekonomije, kaže Lučić, masovno se okreću zlatu, zbog bojazni od nestabilnosti na svjetskom tržištu, odnosno, posljedica geopolitičkih kretanja, produžetka trenutnih sukoba i eventualnih otvaranja novih žarišta, zbog čega iz dolara ili drugih valuta “bježe” u zlato, jer se ono kroz istoriju pokazalo kao najsigurniji resurs.
– Vrijeme će pokazati je li ta strategija ispravna ili nije. Ako vi bježite iz investicionog dijela u dio sa zlatom, vi bježite u sigurnost, a manji rizik znači i manji prinos, veći rizik, veći prinos, to je ekonomija. Da li će cijena zlata rasti u suštini zavisi od mnogih faktora, a trenutno je najbitnji odnos ponude i potražnje, kako će Amerika djelovati u smislu dolarskog pariteta, da li će dolar jačati ili slabiti, da li će snižavati ili povećavati,kamatne stope, i sve su to ekonomski razlozi, a s druge strane imamo i geopolitičke – da li će se postojeće krize produbiti, da li će biti otvorena nova žarišta, sve će to utjecati na to da ljudi bježe iz svih valuta i veće nesigurnosti, u investicione izbore koji daju veću sigurnost, a plemeniti metali trenutno najviše obećavaju u smislu sigurnosti. Istorija je pokazala da svi oni ljudi koji su imali velike količine zlata u rezervama, da su mnogo lakše prošli kroz krize – kaže Lučić.
Kada je o rezervama riječ BiH raspolaže sa tri tone zlata. Prema podacima CBBiH krajem 2021. godine BiH, odnosno CBBiH je raspolagala sa 96.000 unci (oko tri tone) zlata, čija je tržišna vrijednost iznosila 285,15 miliona KM. Podsjećamo, Bosna i Hercegovina, formalno-pravno nema zlato, već je to zlato u vlasništvu Centralne banke BiH, koja ga kupuje ili prodaje zavisno od lične procjene.
Uvoz zlata 2023.godine u odnosu na 2022. godinu drastično je smanjen, i prvi kvartal 2024. također pokazuje taj trend.
– Otprilike je smanjen uvoz za neke dvije trećine, u 2022. smo imali tri miliona maraka, a u 2023., svega milion. Isto tako prema zvaničnim podacima u 2023., je došlo do 30 odsto manje izvoza plemenitih metala (zlato, srebro, bakar i drugi metali) – kaže Lučić i dodaje da BiH nema rudnike iz kojih bi crpila i izvozila zlato, njega iz naše zemlje mogu izvoziti CBBiH i fizička pravna lica koji trguju sa zlatom.
BiH imala svoje rudnike zlata
– Jednostavno govorimo o količinama koje nisu značajne na svjetskom nivou, mi nemamo nalazišta da bismo na osnovu tih nalazišta mogli da trgujemo. Mi smo jako malo tržište, ne možemo svojim trgovinama na bilo koji način da ozbiljno utječemo niti na cijene niti na količine globalno. Mi pratimo svjetske trendove, ali obično sa korakom zaostatka, jer oni se prvo odraze na velikim tržištima, pa se preliju kod nas u drugoj kasnijoj fazi – kaže Lučić.
Lideri u rudničkom iskopavanju zlata, koje igra ključnu ulogu u obezbjeđivanju ekonomske i finansijske stabilnosti jedne zemlje, danas su Južnoafrička Republika, Amerika, Rusija i Australija, koje zajedno proizvedu 40 odsto ovog metala. Podsjećamo da je Bosna i Hercegovina također nekada imala rudnike zlata. Rudnik Bakovići kod Fojnice koji je bio aktivan do 1939. godine, bio je i jedno od najpoznatijih nalazišta zlata i serbra u jugoistočnoj Evropi. Iz njega je izvađeno više od 2.000 kilograma čistog zlata i mnogo više srebra, prenosi Forbes BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu