Kako se tradicionalno ovaj praznik obilježava pripremom različitih specijaliteta sa roštilja i uživanjem u prirodi, pitanje je da li je prihvatljivo prekinuti post ili je to u suprotnosti s vjerskim načelima.
Vaskršnji post je period pripreme za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, i predstavlja vrijeme pokore, molitve i uzdržavanja od određenih namirnica, uključujući meso, mliječne proizvode i jaja.
Takođe, post ima i drugu stranu koja nema veze sa hranom
Duhovni post je post očima, sluhom, rukama i nogama. Pravi post, dakle, ima dvije strane, i sastoji se, kako u uzdržanju od mrsne hrane, tako i u uzdržavanju od rđavih misli, želja i djela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju svih jevanđeljskih vrlina.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Sa druge strane, 1. maj je dan kada se tradicionalno pripremaju različiti recepti na roštilju, što često podrazumijeva konzumiranje mesa. S obzirom na to da se ove godine Praznik rada pada u toku posljednje sedmice Vaskršnjeg posta, uz to još i u srijedu koja je pored petka posni dan bez obzira na period godine (osim u toku trapavih sedmica), ova situacija predstavlja izazov za pojedine vjernike koji žele da poštuju i verska načela i tradiciju obilježavanja Dana rada sa porodicom i prijateljima.
Dok jedni smatraju da je moguće prilagoditi tradicionalne recepte na način koji je u skladu sa postom, drugi se pitaju da li bi prekidanje posta za jedan dan zaista bio grijeh ili bi se moglo smatrati dopuštenim izuzetkom.
Ovu dilemu za Espreso je razjasnio jerej Marko Jeftić, sveštenik Hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Mladenovcu.
– Nema nikakvog opravdanja za nekog ko je pravoslavni vjernik da iz bilo kog razloga prekida post. Posebno jer je 1. maj u posljednjoj, Stradalnoj sedmici, koja je najstroža po pitanju posta i koja je najvažnija po značaju –objašnjava sveštenik, prenosi Espreso.
Sagovornik podsjeća i da je post sjećanje na stradanje Hristovo.
– Ako je Gospod za nas mogao da pretrpi tolika stradanja, možemo i mi bez piknika. I da ne zaboravimo jevanđeljske riječi u kojima nam Hristos poručuje da ne možemo služiti dvojici gospodara. Dakle, ili ćemo biti djeca Božija ili ćemo biti poklonici Marksa i Engelsa. Oboje ne može – kaže sveštenik.
Stradalna sedmica posta – običaji i vjerovanja
Stradalna sedmice Vaskršnjeg posta počinje u ponedjeljak, 29. aprila i traje do subote 4. maja. Zovu je i strasna sedmica, a ime dolazi od crkvenoslovenske riječi „strast“ što znači stradanje.
Crkvenim tipikom od najstarijih vremena za ovu nedjelju propisan je najstroži post, na vodi.
Jedu se samo hljeb, so i voće, a Veliki petak i Velika subota potpuno su bez hrane. Ulje i vino dozvoljeni su samo na Veliki četvrtak, jer je toga dana ustanovljena Sveta tajna pričešća.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu