Suprotno sa uvriježenim mišljenjem da siledžije u školi ne doguraju daleko u kasnijem životu, nova studija stručnjaka sa Instituta za društveno i ekonomsko istraživanje Univerziteta u Eseksu pokazala je da je zapravo vjerovatnije da će biti zadovoljniji na poslu i imati poželjnije funkcije.
Istraživanje je koristilo podatke skoro 7.000 ljudi rođenih 1970-ih, a stručnjaci su analizirali podatke i mišljenja školskih nastavnika koji su procjenjivali dječje društvene i emotivne vještine kada su imali 10 godina, a onda uporedili sa njihovim trenutnim životnim pozicijama 2016. godine kada su imali 46.
– Otkrili smo da su ona djeca za koju su nastavnici ocijenili da imaju problema sa pažnjom, odnosom sa vršnjacima i emotivnom nestabilnošću, kasnije u životu zarađivala manje. Iznenadilo nas je, međutim, da smo otkrili snažnu vezu između agresivnog ponašanja u školi i bolje zarade tokom života – kaže jedna od autorki studije, profesorka Emilija del Bono.
Sasvim je moguće da su učionice mjesta konkurencije i da se djeca pomoću agresije adaptiraju da bi pobijedila.
– Takvo ponašanje kasnije nose i na radno mjesto gdje nastavljaju da se agresivno nadmeću za bolje plaćene poslove. Možda bi trebalo da preispitamo disciplinovanje u školama i kanališemo ovu karakteristiku kod djece na pozitivniji način – istakla je Del Bono, prenosi RTS.
Napominje i da bi u zvaničnim krugovima trebalo prepoznati važnost društveno-emotivnih vještina i donijeti mjere kako bi se takvo ponašanje promovisalo.
– Naše analize pokazuju da bi morali da više podržimo one koji se muče sa pažnjom i gradivom ili sa prijateljima i emocijama – kako bismo spriječili dugoročan negativni uticaj na njih tokom života – istakla je autorka studije.
Zajedno sa svojim kolegama Benom Eteridžom i Polom Garsijom, Del Bono je koristili nastavničke odgovore na više od 60 pitanja vezanih za ponašanje svakog djeteta.
Što su nastavnici više primijećivali probleme u ponašanju – poput agresivne naravi, siledžijstva ili zadirkivanja druge djece – to su bile veće šanse da ta djeca 2016. godine budu na boljim pozicijama i više zarađuju.
Sa druge strane, ona djeca sa slabijom pažnjom, koja su imala problem sa završavanjem zadataka, emotivnim problemima i koju su nastavnici opisali kao „zabrinutu“, „anksioznu“ ili „uzvrpoljenu“ – kasnije tokom života su zarađivala manje od svojih vršnjaka.
Dalje analize su pokazale da do 16. godine „problematična“ djeca su bila društvenija i da su imala veće šanse da počnu da puše i završe u zatvoru u nekom trenutku.
Del Bono takođe ističe i da su se očekivanja o dječjem ponašanju promijenila od 80-ih godina, kao i da su mnogi učesnici studije odustali ili nisu dočekali njen kraj, što je uvijek faktor sa ovakvim tipom dugotrajnog istraživanja.
– Gubimo više onih sa višim stepenom problematičnog ponašanja – dodala je ona.
Nova studija naslanja se na prethodna istraživanja ekonomista, poput Nikolasa Papadžordža, koja su utvrdila da ponašanje povezano sa agresijom i hiperaktivnošću vodi nižem stepenu obrazovanja, ali višim zaradama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu