Konačnog dogovora nije bilo, a da li će uslijediti u idućim danima, tek ćemo vidjeti, jer pekari ne odustaju od svog stava da za to nema prostora.
Cijena hljeba, koja, prema riječima potrošača, nemilosrdno raste, razlikuje se od grada do grada pa je tako, primjera radi u Banjaluci za ovu osnovnu životnu namirnice potrebno izdvojiti i do 2,30 maraka.
Posljednje divljanje cijena u pekarama počelo je početkom ove godine, a pod izgovorom da su zbog rasta najniže plate u Srpskoj sa 700 na 900 maraka skočili i njihovi troškovi.
Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić istakao je će s ciljem pronalaska zajedničkog rješenja narednog ponedjeljka opet održati sastanak sa predstavnicima pekarske industrije i Privredne komore.
– U pripremi je uredba o cijeni osnovnog hljeba tip 500 i zajednički ćemo tražiti način i kalkulaciju da bismo definisali cijenu i gramažu – rekao je Šulić.
Dodao je da je glavni zadatak da građanima bude obezbijeđen jeftiniji hljeb, jer je to osnovna životna namirnica.
– Ono što su nam dali kao prijedlog, a na čemu i ja insistiram, jeste da u što kraćem roku bude napravljena socijalna karta da bi se znao obuhvat građana – rekao je Šulić, dodajući da će i to biti jedna od tema narednog sastanka.
Prema njegovim riječima, u Srpskoj ima četrdesetak referentnih proizvoda koji su u 80 do 90 odsto slučajeva jeftiniji nego u FBiH i Srbiji te mnogo jeftiniji nego u Hrvatskoj i Austriji.
Predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kazao je za Glas Srpske da će sutra održati sastanak sa svim pekarima iz Srpske, da bi naredne sedmice imali konkretne prijedloge sa kojima će izaći pred resornog ministra.
– Nismo za to da se donosi neko ishitreno rješenje koje bi napravilo probleme, kako pekarima tako i potrošačima u smislu da se ograniče neke cijene pa da građani dobiju hljeb lošijeg kvaliteta ili manje gramaže nego što je to predviđeno. Tražimo način da napravimo neko kompromisno rješenje – rekao je Račić.
Dodao je da moraju uraditi određene kalkulacije da bi imali tačnu računicu koliki su troškovi proizvodnje hljeba.
Predsjednik Udruženja pekara regije Banjaluka pri Privrednoj komori Goran Grabovac istakao je da je sastanak inicirala Vlada RS te da pred sobom nisu imali nijednu tačku dnevnog reda.
– Predstavnici Vlade imaju neke svoje prijedloge. Tako da mi od njih očekujemo da sa svojim stručnim timovima, ako ih uopšte i imaju, predlože određene akcione planove kada je riječ o pojeftinjenju hljeba. Oni tako svake izborne godine prijete donošenjem nekih uredbi. I oni će to svakako i uraditi sa ili bez naše saglasnosti – rekao je Grabovac.
Dodao je da je prva uredba o ograničenju marže mlinsko-pekarskih, mliječnih i drugih proizvoda donesena 2007. godine te je i dalje na snazi, samo što se iz godine u godinu povećavala razlika.
– Mi smo, između ostalog, godinama potencirali da bude uvedena diferencirana stopa PDV-a, jer smo jedina zemlja u okruženju gdje se isti iznos poreza na dodatu vrijednost plaća bilo da je to hljeb, kifla, cigarete, zlato ili hrana za bebe, što ne bi trebalo da bude svrstano u istu kategoriju – rekao je Grabovac.
Dodao je da bi pekari možda i spustili cijene svojih proizvoda kada bi stopa PDV-a bila niža, ali, kako tvrdi, nadležni teško da hoće da se odreknu svog kolača.
Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš, koji je i vlasnik pekare “Aleksa”, navodi za da pekari u Semberiji nisu mijenjali cijene svojih proizvoda te smatra da ih ni dalje ne treba korigovati.
– Sa korekcijom ćemo morati u slučaju da dođe do novog poskupljenja repromaterijala i energenata, dok prostora za spuštanje cijena nema. Hljeb košta od 1,50 do 1,80 maraka – istakao je Pelemiš, koji nije bio na jučerašnjem sastanku u Vladi, jer kako kaže nije ni bio pozvan.
Nakon razgovora sa pekarima u prostorijama ministarstva održan je sastanak sa zaštitnicima prava potrošača.
Koordinator prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Zoran Petoš istakao je da povećanje iznosa minimalne plate u Srpskoj ne smije biti opravdanje za povećanje cijena hljeba i protiv toga se treba boriti, jer udio u cijeni nije samo povećanje minimalca.
– To što brašno nije poskupjelo samo je jedan u nizu argumenta da je poskupljenje hljeba neopravdano. Maržu, takođe, treba ograničiti i kada su u pitanju drugi proizvodi, između ostalog, svježe meso – rekao je Petoš.
Da su cijene pekarskih proizvoda u Srpskoj visoke, smatraju i u Udruženju za zaštitu potrošača “Reakcija” Banjaluka.
– Ministru Šuliću smo predstavili našu analizu koja dokazuje da cijene pekarskih proizvoda nisu realne. Nadam se da će iduće sedmice konačno biti donesena odluka, a u interesu potrošača, koji ionako plaćaju velik ceh – rekao je Dušan Srdić iz pomenutog udruženja.
Kampanja
Kakav odnos pekari u Srpskoj imaju prema građanima, prema riječima Denisa Šulića, govori činjenica da se niko od njih nije priključio kampanji “Društveno odgovorni” i ponudio jeftinije proizvode.
Posebno, istakao je on, bode oči to što je velika razlika u cijeni hljeba u Srpskoj i Srbiji, gdje kilogram ovog proizvoda preko Drine košta 1,90 maraka, dok je kod nas 3,20 marka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu