Predloženim zakonima bilo je predviđeno da danom stupanja na snagu tih zakona prestaju da važe Zakon o Tužilaštvu i Zakon o sudu BiH.
Podsjećamo, nakon što je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić u proceduru uputio leks specijalis zakon o vrhovnom sudu BiH, poslanik SNSD Milorad Kojić je u parlamentarnu proceduru uputio prijedloge zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH.
On je obrazložio da je u parlamentarnu proceduru uputio prijedloge zakona o prestanku važenja zakona o Tužilaštvu i Sudu BiH jer su doneseni nametnutim odlukama visokih predstavnika u BiH, Pedija Ešdauna i Volfganga Petriča, koji nisu imali ovlaštenja da preuzmu ulogu zakonodavca ili ustavotvorca.
Kojić je pojasnio da ni Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma ni takozvanim bonskim ovlaštenjima nije predviđeno pravo visokog predstavnika da osniva institucije na nivou BiH i entiteta.
Istovremeno, Zvizdićev Prijedlog zakona o vrhovnom sudu BiH juče nije imao entitetsku većinu da se o njemu raspravlja po hitnom postupku.
Od ukupno 37 prisutnih poslanika za hitni postupak glasalo je 20 poslanika, 14 je bilo protiv, dok su tri poslanika bila uzdržana.
U samom prijedlogu Zvizdić je naveo da za uspostavljanje vrhovnog suda BiH treba razlikovati apelacionu nadležnost drugostepenog odjeljenja Suda BiH i Ustavnog suda BiH i kasacionu nadležnost vrhovnog suda.