U Sjevernoj Americi sada ostaje samo nekoliko džinovskih pandi.
Pande Mei Sjang i Tien Tien, starosti 25 i 26 godina, došle su u SAD 2000. godine i od tada su bile u zoo-vrtu u Vašingtonu. Dobili su mladunče Sjao Ći Đi, što u prevodu znači “malo čudo” 2020. godine.
U srijedu su se sve troje ukrcali na let koji će trajati 19 časova u kargo avionu.
Nacionalni zoo-vrt u Vašingtonu potrošio je milione dolara (milione evra) tokom godina kako bi pande imale zdrav život, a kineskim konzervatorima je plaćao 500.000 dolara (oko 500.000 evra) godišnje, pokazuje ugovor zoo-vrta.
Njihov povratak u Kinu je očekivan i bio je definisan dogovorom kada su dovedene u Ameriku. Ali, mnogi sada odlazak tri pande vide kao simbol aktuelnih napetosti između Istoka i Zapada.
Kineska vlada voli da pozajmljuje pande zemljama sa kojima su joj odnosi u usponu, kao oblik “meke moći”, kaže Kurt Tong, partner u konsultantskoj kući Azija grup.
Odnosi Vašingtona i Pekinga su godinama zategnuti zbog neslaganja u domenu trgovine, ljudskih prava, statusa Tajvana.
Prema Tongovim riječima, ne iznenađuje to što su vlasti u Kini samo pustile da ugovor sa američkim zoo-vrtom istekne.
Posjetioci zoo-vrta u Vašingtonu mogli su da se pozdrave sa Piroschka Van De Wouw/EPAtokom cijelog septembra, u okviru specijalnih događaja, i to su učinile hiljade ljudi.
Pande iz zoo-vrta u Atlanti u Džordžiji biće vraćene u Kinu 2024. godine, pa će panda Ćin Ćin u Meksiko Sitiju ostati jedini na kontinentu, prenose Nezavisne novine.
Prve pande su došle u američke zoo-vrtove 1972. godine, nakon čuvene posjete tadašnjeg predsjednika Ričarda Niksona Kini.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu