Ovo za Srpskainfo kaže profesor ustavnog prava, Milan Blagojević, i objašnjava zašto smatra da Šmita ne mogu tužiti sa uspjehom ni u Njemačkoj, a kamoli u drugim državama.
– S obzirom na to da je Šmit državljanin Njemačke, treba reći da on prema važećem Krivičnom zakoniku Njemačke ovim što radi ovdje u BiH nije učinio nijedno krivično djelo propisano tim zakonikom. Zato ga ne mogu sa uspjehom tužiti ni u parnici u Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj državi, jer kada to nema osnova u Njemačkoj tim više nema osnova u drugim državama, sa kojima Šmit nema personalne veze kakva je odnos pojedinca i države po osnovu državljanstva – dodaje Blagojević.
Kako kaže, može se, naravno, podnijeti krivična prijava ili parnična tužba u Njemačkoj ili nekoj drugoj zemlji, ali to neće dati uspjeh.
– Jedino ko će od toga imati uspjeh je ovaj italijanski advokat, koji će od pisanja tih neosnovanih tužbi inkasirati novac iz budžeta Republike Srpske ili sa nečijeg privatnog računa – upozorava Blagojević.
Umjesto ovakvih pokušaja, kaže Blagojević, BiH ili Srbija trebaju podnijeti tužbu Međunarodnom sudu pravde protiv država koje su 1997. godine kršenjem Povelje UN i suvereniteta države BiH usvojile tzv. Bonske zaključke, kojima su uspostavile protektorat nad BiH, davši OHR navodno pravo da upravlja Bosnom i Hercegovinom, iako član 78 Povelje UN najstrože zabranjuje da se protektorat pod bilo kakvim uslovima uspostavlja nad bilo kojom državom članicom UN.
– Postoji još jedna mogućnost. To je da BiH ili Srbija kao države članice UN izdejstvuju da Generalna skupština UN usvoji rezoluciju kojom od Međunarodnog suda pravde traži savjetodavno mišljenje da li Povelja UN dozvoljava da se nad državom članicom uspostavi protektorat i da se državom upravlja na način na koji to čini Kristijan Šmit. Ne treba sumnjati u jedino ispravan odgovor u tom slučaju, a to je da Povelja UN to najstrože zabranjuje – zaključuje Blagojević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu