Inicijativu „Niko gladan, niko sam“ pokrenula je prošle godine Fondacija „Mozaik“ sa partnerskim organizacijama, a nakon što su nedavno usvojene izmjene zakona i Pravilnik o primjeni Zakona o PDV, ovih dana podijeljene su i prve donacije hrane javnim kuhinjama na koju nije plaćen porez.
Glavni cilj tako je ispunjen: spriječiti bacanje hrane pred istekom roka, jer je kompanijama to bilo jeftinije nego da je doniraju socijalno-ugroženim građanima.
– Cijela izmjena zakona i pravilnika je išla u dogovoru sa kompanijama koje su potencijalni donatori, kako bi i oni znali šta se radi i da nam kažu šta bi bilo najbolje. Donacije su sada krenule i upoznati smo da firme najviše zovu udruženje “Pomozi.ba” (koje je od početka uključeno u projekat) jer oni imaju najveći kapacitet i mogućnosti da preuzmu hranu i transportuju je u druge opštine, ali kompanije hranu mogu donirati i direktno udruženjima koja vode javne kuhinje – pojasnila je direktorka programa za filantropiju u Fondaciji “Mozaik”, Adnana M. Čamdžić.
Uvezati sve aktere u lancu
Prva donirana hrana isporučena je ka Banjaluci, Kozarskoj Dubici, Prijedoru, Bihaću, Maglaju, Zavidovićima, Mostaru.
Ipak, ova optimistična vijest ne znači i kraj same inicijative. Poželjno je sada uvezati sve aktere u lancu, na jednom mjestu, kako bi cijela ideja bila sprovedena na najbolji način po krajnje korisnike.
– Cilj nam je da vidimo efikasnost implementacije. U narednom periodu ćemo nastaviti raditi na tome da se eventualno napravi registar javnih kuhinja širom BiH i potencijalnih donatora, jer bi idealan scenario bio kada bi svi bili uvezani. Na primjer, ako neka kompanija ima poslovnicu u Bijeljini i imaju hranu pred istek roka, a u gradu ili u blizini ima javna kuhinja, da tu donaciju ne voze na drugi kraj zemlje nego da je poklone u najbližu javnu kuhinju, jer će onda biti pravovremeno distribuisana korisnicima. To je proces koji tek predstoji i neće biti završen za dan, dva; slijede nam razgovori s javnim kuhinjama, kompanijama, kao i sa Upravom za indirektno oporezivanje BiH i Agencijom za bezbjednost hrane, koji su sa nama kroz veći dio projekta – pojašnjava ona.
Narodu nikad teže
U humanitarnom udruženju „Mozaik prijateljstva“, koje vodi javnu kuhinju u Banjaluci, ističu da proceduru donacije hrane treba što više pojednostaviti, kako birokratija ne bi uništila sve ono dobro što je do sada urađeno po ovom pitanju.
– Sve zanima kako će se hrane distribuirati. Bio sam na sastancima na kojima je bilo riječi o uvođenju te centralne baze, u koju bi onda trebalo da dolaze podaci iz firmi, na primjer: „Imam hiljadu paketa mlijeka, kome da doniram“. Problem bi nastao ako bi neka firma dostavila jednoj javnoj kuhinji veliku količinu hrane koja se ne bi uspjela podijeliti na vrijeme, pa bi se dio morao baciti – navodi Miroslav Subašić.
On se godinama bavi humanitarnim radom, ali ocjenjuje da narodu nikada nije bilo teže nego sada.
– Mi smo prije neki dan dobili donaciju hrane, ali manju količinu, a došlo je puno naroda. Nismo ih mogli odbiti i onda smo iz naših „zlatnih rezervi“ izvukli i podijelili još 600 litara ulja – govori Subašić.
Baci se 767.000 obroka dnevno
U Crvenom krstu Republike Srpske, koji vodi sedam javnih kuhinja i hrani oko 1.500 građana širom Srpske, kažu da im se preduzeća još nisu javljala sa donacijama, ali da su u kontaktu s redovnim donatorima.
– Imali smo već sastanke s proizvođačima i trgovcima koji su i u prethodnom periodu bili prijatelji javnim kuhinjama, da ih upoznamo sa usvajanjem zakona i pravilnika. Mi imamo povećan zahtjev građana sa terena i doniranu hranu ne bismo samo dijelili kroz javne kuhinje, već i kroz humanitarne pakete – pojasnio je generalni sekretar CK Rajko Lazić.
Iz Udruženja „Pomozi.ba“ podsjećaju da je u prvom kontigentu hrane pred istek roka sedam firmi doniralo mliječne proizvode, mesne prerađevine, brašno, ulje, rižu i slatkiše.
– Ko je trenutno imao hranu pred istek roka dostavio je svoju donaciju, a ostale kompanije su rekle da će donirati proizvode u narednom periodu. Donatori se mogu javiti bilo kojoj javnoj kuhinji, ne moraju ići preko nas, ali mi smo tu ako se doniraju veće količine da podijelimo drugima. Sve javne kuhinje su u potrebi i svima će to značiti – zaključila je Maja Arslanagić iz ovog udruženja.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, proizvođači u BiH bace oko 140.000 tona hrane godišnje, od koje se može napraviti više od 767.000 obroka dnevno.
Kompanije su na donaciju hrane do sada morale plaćati 17 odsto PDV.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu