Kultura

"Što se bore misli moje" Knez Mihailo Obrenović htio da se oženi sestričinom, najava braka izazvala "buru" u Srbiji (VIDEO)

Knez Mihailo Obrenović jedan je od najznačajnijih srpskih vladara.

Knez Mihailo Obrenović portret
FOTO: FRAGMENTI PROŠLOSTI/YOUTUBE/SCREENSHOT

Na prestolu Srbije sjedao je u dva navrata od 1839. do 1842. godine i od 1860. do 1868. godine, a njegov tragičan kraj prikazaće film “Što se bore misli moje” u režiji Milorada Milinkovića koji će sutra imati svjetsku premijeru u Kragujevcu.

Dva vijeka od rođenja

Na velikom platnu biće prikazano sedam posljednjih dana u njegovom životu. U pitanju je politički triler po scenariju Milorada Milinkovića i Dragoljuba Stojkovića o atentatu na jednog od srpskih najvećih vladara koji se 1868. godine dogodio na Košutnjaku.

U njegovom rodnom gradu i tačno dva vijeka od rođenja kneza Mihaila stiže pred publiku.

– Ima stvari koje nisu poznate i nikada se neće ni saznati. Što se tiče poznatih stvari, mi smo se apsolutno držali istorijskih činjenica, a što se tiče nekih momenata koji nisu rasvijetljeni, predstavili smo ih onako kako mislimo da su se odigrali. U tom smislu nismo se igrali, sve je tako moglo da se dogodi – rekao je režiser filma.

Knez Mihailo je platio glavom zbog politike, ali autori se bave i njegovom ljubavnim životom. Nakon izgnanstva 1842. godine knez Mihailo Obrenović neko vrijeme bio je u Vojvodini, a onda se pridružio svom ocu Milošu u Beču. To vrijeme koristio je da putuje po evropskim dvorovima i uspostavlja veze, a 1953. godine oženio se u Beču groficom Julijom Hunjadi.

Kada se Mihailo vratio na presto 1860. godine, ona je postala kneginja Srbije i za nju je 1861. godine napravljen tron u Sabornoj crkvi u Beogradu. To je bio treći tron, poslije kneževog i patrijarhovog. Zbog njenog nevjerstva razveli su se sporazumom 18. novembra 1865. godine.

Nakon nje, Mihailo je želio da se oženi Katarinom Konstantinović, koja mu je bila bliska rođaka. Njena majka Anka Konstantinović bila je bratanica Mihailovog oca Miloša. Najava ovog braka izazvala je buru u Srbiji, a usprotivili su joj se i narod, i Crkva, ali i i brojni političari. Jedan od najvatrenijih protivnika bio je Ilija Garašanin, dugogodišnji predsjednik vlade i nekad najbliži knežev saradnik. Zbog sukoba Mihailo ga je smijenio 1867. godine.

Priča o knezu Mihailu je vezana za jednu od najljepših ljubavnih pjesama u 19. vijeku. Svoje misli i osjećanja iskazivao je u stihovima “Što se bore misli moje”, koju je napisao u 27. godini.

Slobodan Jovanović u djelu “Druga vlada Miloša i Mihaila” iznosi pretpostavku da je knez pjesmu posvetio svojoj sestričini i nesuđenoj supruzi Katarini. – Zbog Mihailove neriješenosti pitanje o njegovoj ženidbi stajalo je gotovo tri godine na dnevnom redu i bilo je neprestano pretresano. Cijeli mladi Beograd pjevao je “Što se bore misli moje”, jednu pjesmu za koju se govorilo da ju je ispjevao sam knez u svom ljubavnom jadu. Ljudi su se čudili kako jedan tako zaljubljen čovjek ne može da se odvaži na ženidbu – navodi Jovanović. Sve do 2003. godine vjerovalo se da je pjesma namijenjena Katarini Konstantinović, a onda je slučajno pronađen notni zapis melodije za ovu pjesmu. U tom dokumentu nalazi se i Mihailova posveta upućena kćerki kneza Aleksandra i kneginje Perside, Kleopatri Karađorđević.

Kleopatra Karađorđević se udala 9. februara 1855. godine za Milana Petronijevića, sina Avrama Petronijevića, koji je bio predsjednik vlade 1844-1852. Vjenčanje je bilo u Sabornoj crkvi, a brak je potrajao svega nekoliko mjeseci. Preminula je 1/13. jula 1855. godine u banji Glajhenberg u Štajerskoj. Imala je samo 20 godina.

Mladost i iskustvo

A Katarina, poslije atentata u Košutnjaku, tokom kojeg je samo blago ranjena, udala se za generala Milivoja Petrovića Blaznavca.

Glavna uloga kneza Mihaila Obrenovića povjerena je Draganu Mićanoviću, dok ostale uloge istorijskih ličnosti igraju istaknuti glumci Miloš Timotijević, Nebojša Dugalić, Nataša Ninković, Aleksandar Srećković Kubura, Tamara Krcunović, Zoran Cvijanović, potom mladi glumci Luka Grbić, Jana Ivanović, Maja Čampar, Stojša Oljačić i drugi.

Film je snimljen u saradnji Telekoma Srbija i producentske kuće “Bombona”, a na repertoaru domaćih bioskopa je od naredne nedjelje.

Rado se pjeva u kafanama

Muziku za stihove je komponovao Alojz Kalauz, češki kompozitor koji je u Beograd došao 1843. godine. Danas se rado pjeva zbog neuzvraćene ljubavi.

“Što se bore misli moje Iskustvo mi ćutat veli

Bjež'te sada vi oboje, nek mi srce govori”.

Pročitajte još

“Prvi pogled oka tvoga, sjajnom suncu podoban, plijenio je srce moje, učinio robom ga”, piše Kurir.

“Da te ljubim, ah, jedina, cijelom svijetu kazaću, samo od tebe, ah, premila, ovu tajnu sakriću”.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu