U prevodu, riječima ministarke finansija Zore Vidović, domaće banke sa stranim kapitalom neće da posluju s Vladom, ali Republika Srpska će, bez obzira na to, iznaći sredstva, održati likvidnost budžeta i sve redovne isplate kako u ovoj tako i u narednoj godini.
Vidovićeva je Srni izjavila da je vidljiv veoma veliki pritisak međunarodne zajednice na Srpsku u smislu obezbjeđenja sredstava.
– Naše banke koje imaju strani kapital apsolutno nas ne prate, a pratile su nas uvijek. Imaju mogućnost da nas prate, imaju sredstava, ali jednostavno zbog pritiska međunarodne zajednice to se ne radi – objasnila je Vidovićeva, a potom poručila: „Mi pravimo planove, ne za jednu godinu, nego za narednih 10 godina“.
Zdravlje bankarskog sistema
Kontaktirali smo neke banke u stranom vlasništvu, ali nisu željeli da komentarišu izjavu Vidovićeve.
Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, prof. dr Marko Đogo, podsjeća da banke u domaćem vlasništvu, ili u vlasništvu Republike Srbije, danas čine više od 50 odsto bankarskog sistema RS. Dok su, na primjer, 2018. činile oko 25 odsto.
– Tako da to što banke sa stranim vlasništvom ne žele da prate, danas nema istu težinu kao što je imalo prije do pet godina. To govori u prilog teze koja postoji od ranije da je najzdraviji bankarski sistem tamo gdje je 50 odsto u domaćem vlasništvu, a 50 odsto u stranom. O tome se govorilo prije reforme bankarskog sistema, koja je kod nas provođena početkom 2000-ih kada smo prvo imali strukturu pola-pola, a poslije toga smo otišli u ekstrem, pa je u jednom trenutku na nivou BiH čak 90 odsto bankarskog sistema bilo u stranim rukama! To nije uobičajena situacija; ni u jednoj većoj zemlji nećete vidjeti da su stranci vlasnici većine bankarskog sistema, upravo zbog toga što je taj sistem jako bitan segment ukupnog ekonomskog sistema – kaže Đogo za Srpskainfo.
To naravno ne znači, dodaje Đogo, da su domaće banke same po sebi bolje, jer one mogu biti i neefikasnije zbog sprege lokalnih privrednika i političara.
– Ali, generalno, jako je bitno da bankarski sektor u značajnom dijelu bude u domaćem vlasništvu. Smatram da je najzdraviji domaći privatni kapital – kaže Đogo.
Okretanje ka Mađarskoj
Ako domaće banke „ne žele da prate“ Srpsku, to znači da će kupci petogodišnjih obveznica sa posljednje, 63. emisije vjerovatno biti domaća fizička i pravna lica, što samo podgrijava spekulacije da su „tajkuni“ ti koji spasavaju budžet RS. Ko god da je, za to će dobiti fiksnu kamatnu stopu od čak šest odsto godišnje. Inače, nova emisija obveznica vrijedna je 15 miliona KM, a prije samo nekoliko dana na Banjalučkoj berzi u 62. emisiji obveznica prodate su obveznice vrijedne 130 miliona KM, po istoj kamatnoj stopi.
Očigledno je da to nije dovoljno, jer je Vlada RS, samo dva dana nakon što je na berzi prodala pomenute obveznice za 130 miliona maraka, donijela dvije odluke o novim zaduženjima u ukupnom iznosu od 73,7 miliona maraka. Od kojih će se prvo u iznosu od 58,7 miliona maraka ili 30 miliona evra realizovati kod Izvozno-uvozne banke Mađarske.
„Namena kredita je obezbjeđivanje sredstava za finansiranje budžetskog deficita i refinansiranje dijela duga, a u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske“, navodi se u odluci Vlade. Rok otplate je deset godina po fiksnoj kamatnoj stopi od pet odsto godišnje.
Mogu li aranžmani iz Mađarske da nadomjeste dio novca koji strane banke u RS ne žele da plasiraju, 105 miliona evra koje je „zavrnula“ Vlada Njemačke, ili novi aranžman sa MMF?
– Mađarska je za nas velika ekonomija. Njihov BDP je oko 180 milijardi evra; to je, recimo, jednako BDP Srbije, Hrvatske i BiH zajedno. Međutim, Mađarska nije poznata kao zemlja na visokom stepenu razvoja. Mađarska nije ta velesila da ona bude trajni i značajniji izvor kapitala za RS, bez obzira što smo ekonomski mnogo manji od njih. Kada je riječ o većem kapitalu, prije bi se moglo govoriti o potencijalu kineskog ili čak turskog kapitala, jer je Rusija sada u ratu. Alternativa za kapital iz razvijenih zapadnih zemalja može se tražiti u velikim finansijskim centrima zemalja u razvoju – poručuje Đogo.
Propast državnih banaka
Na kraju, ne manje bitno, jeste pitanje kako „kuknjava“ ministra finansija na banke utiče na finansijsko tržište generalno, odnosno na povjerenje u Vladu RS. I može li dovesti do toga da oni koji svojim novcem žele da „prate“ Srpsku traže još veće kamate, koje su i sada neuporedivo veće nego one koje plaća FBiH – 3,8 odsto?
– Čudi me da gospođa Vidović to govori zato što su upravo za vrijeme njihove vlasti propale banke koje su bile državne, što pokazuje da oni očito nisu znali da s njima upravljaju. Banka Srpske je najbolji primjer. Drugo, poslovne banke ne možete natjerati da rade ono što Vlada hoće, ako za to nemaju ekonomskog interesa. Ako imaju, one će sarađivati. Takve tvrdnje govore da su više u pitanju projekti koji nemaju ekonomsku podlogu – kaže za Srpskainfo dr ekonomije Mladen Ivanić.
Kada je riječ o namjeri vlasti da zapadni kapital nadomjesti nekim drugim izvorima, Ivanić naglašava da kapital iz bilo koje zemlje ne dolazi besplatno.
– Niko ne daje humanitarnu pomoć, svi traže neku vrstu zarade. Čak imamo slučajeva da je ta kamata ponekad mnogo veća nego što je bila u dosadašnjim izvorima finansiranja; mislim na međunarodne finansijske institucije – MMF, Svjetsku banku, EBRD i slično – kaže Ivanić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu