Začuđeni turisti pitali su se kako je to moguće bez ikakvog upozorenja i talasa.
Ali, iako mnogi nisu nikad vidjeli ovakvu pojavu, kolokvijalno zvanu “brza plima i oseka” ili šćiga, riječ je o ne tako čestoj, ali normalnoj pojavi.
Dr Ivica Vilibić, okeanograf s Instituta Ruđer Bošković, kaže da se radi o pojavi koja se stručno zove meteorološki cunami.
– Kada u atmosferi dođe do brze promjene u vazdušnom pritisku na relativno malom području dolazi do tih promjena. Dakle, šćige su slobodne oscilacije koje nastaju u kanalima i zalivima. Jače su izražene u uvalama, pogotovo levkastim – pojasnio je dr. Vilibić za Jutarnji.
Najpoznatiji primjer meteo cunamija zabilježen u Hrvatskoj dogodio se u Veloj Luci 21. juna 1978. godine. Raspon oscilacije nivoa mora dosegao je tada nevjerovatnih šest metara. Toga dana su se oscilacije nivoa mora mogle vidjeti i u drugim mjestima uz hrvatsku obalu, dok je vodeni talas prešao na talijansku stranu nekoliko sati kasnije. More se tada nekoliko puta dizalo i povlačilo poplavivši obalno područje, prodirući u kuće i objekte.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu