Sposobnost zapažanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim i emocijama drugih ključ je za vedriji i svjesniji život.
Bez ovih sposobnosti, koje savremena psihologija objedinjuje pod oznakom “emocionalna inteligencija”, ljudi bi bili prepušteni na milost i nemilost svojim emocijama, ne bi se mogli usredotočiti na svoje ciljeve, prepustili bismo se trenutku.
Hvala
Čini se kao očita riječ, jer roditelji od malih nogu uče reći “hvala” kao oblik društvene konvencije, ali šta ta riječ zapravo znači? Koliko puta zaista osjećate zahvalnost prema gestu učinjenom prema vama i izražavate li tu emociju iskreno?
Ovo nije čin puke kurtoazije, već način da se približite drugome koji se prema nama postavio pozitivno, što može dovesti do zdravijeg i iskrenijeg odnosa.
Žao mi je
Kao i sa zahvalama, čak i pokazivanje žaljenja prečesto je društvena konvencija bez osjećaja i prave empatije.
Svaki put kad kažete “žao mi je”, pokušavajte se stvarno staviti u kožu druge osobe: zamislite da ste u njihovoj poteškoći, da se morate suočiti s njihovim problemom, zapitajte se kako biste se osjećali da ste na njihovom mjestu.
Ova promjena perspektive ne samo da će vaše riječi učiniti autentičnijima i iskrenijima, već će vam omogućiti da ponudite konkretnu pomoć onima koji su u poteškoćama.
Kako si?
I u ovom slučaju govori se o izrazu koji je postao konvencija, koji je izgubio svoje izvorno značenje i koji se pojavljuje gotovo kao formula pozdrava.
Pitajući “kako si?” dobijate odgovor koji bi mogao odati postojanje problema, a time ćete pokazati brigu za vašeg sagovornika.
Potrudite se obratiti pažnju na odgovor koji dobijete i staviti se u tuđu poziciju pokazujući iskrenu empatiju.
Osjećam se ovako…
Često se bojite izraziti svoje osjećaje i emocije verbalno, jer strahujete da ih drugi ne razumiju ili da će čak u njima pronaći materijal da vas ismijavaju.
Ali reći što osjećate, razloge zašto ste zabrinuti ili zbunjeni, podijeliti svoje emocije s onima oko vas, uvijek treba činiti bez straha.
Ova praksa dovodi do dvije prednosti: s jedne strane, vaša duša će biti oslobođena tereta, s druge strane više taj teret nećete morati nositi sami.
Možeš li bolje objasniti?
Koliko puta mislite da ste u pravu i niste voljni poslušati što vam drugi imaju za reći?
Ovakav stav zatvorenosti i nepropusnosti za svijet dovodi vas do toga da budete ograničeni, a u isto vrijeme da doživljavate osjećaje ljutnje i frustracije prema drugima.
Naprotiv, biti u stanju uspostaviti miran i konstruktivan dijalog sa svojim sagovornikom, saslušati njegove razloge i zamoliti ga da bolje obrazloži što je htio reći ključno je za bolje upravljanje odnosima.
Slušam te
Primijetite li da je vaš sagovornik ljut, pod stresom ili zbog nečega zabrinut, umjesto da mu “zatvorite vrata”, pokušajte zakoračiti u njegovom smjeru: možda se samo treba izduvati i imati nekoga ko će ga saslušati.
Ali budite oprezni: vaš stav slušanja ne smije biti osuđujući. Morate otvoriti svoja srca bez predrasuda prema drugima i bez izricanja “rečenica” koje bi ih na kraju mogle spriječiti.
Fraze poput “razumijem što misliš” i “razumijem na šta ciljaš” signalizuju da stvarno slušate i otvaraju linije pozitivne komunikacije. Na kraju ćete i vi i vaš sagovornik izaći istinski obogaćeni razgovorom.
Razumijem šta govoriš, ali…
Ovim malim izrazom možete ublažiti razgovor ukoliko poprimi ratoborni smjer i vratiti ga na miran i konstruktivan.
Umjesto izgovaranja fraza poput “nisi u pravu” ili “ja sam u pravu”, koje pokazuju nespremnost na slušanje i dijalog s vaše strane, pokušaj razumijevanja razloga drugoga mogao bi biti izvrstan način da se obogatite i proširite svoje poglede na određeni problem.
Ako želite istaći svoje mišljenje, to ipak možete učiniti bez grubosti ili bahatosti prema sagovorniku.
Dobar posao
Pokazivanje iskrene zahvalnosti za obavljanje zadatka melem je za onoga ko je to učinio, jer to znači da razumijete trud iza tog gesta – čak i ako nije savršen.
Umjesto da se fokusirate na nedostatke konačnog rezultata, kritikujete sagovornika za ono što nije znao i pokazujete kako ste mogli bolje, zahvalite mu se i cijenite ono što je napravio.
To će mu biti podsticaj da tu radnju ponovi i poboljša s vremenom, ali će se poboljšati i vaš odnos s tom osobom.
Možeš li mi pomoći?
Mnogi se ljudi srame pitati druge za pomoć, smatrajući to oblikom slabosti. Naprotiv, traženje pomoći je prednost za vas i za one oko vas, piše N1.
S jedne strane, dobićete podršku (materijalnu ili psihološku) za izvršenje zadatka ili rješavanje problema, a s druge strane, vaš će se sagovornik osjećati korisnim i cijenjenim, a poboljšaće mu se i samopoštovanje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu