To poručuje ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Bojan Vipotnik, naglasivši da je cilj poboljšanje kvaliteta života svakog pojedinca i daljeg razvoja zajednice.
– Najveći izazov i dalje ostaje borba sa klimatskim promjenama, odnosno ublažavanje i smanjenje njihovog uticaja i jačanje otpornosti na njih. S obzirom na nadležnosti, mi ne možemo uticati na globalna geopolitička kretanja, ali ćemo dati sve od sebe da ono što je u našoj nadležnosti uredimo na najbolji način, na dobrobit građana RS – ističe Vipotnik.
Da li ste zadovoljni onim što ste, kao ministar, dosad uradili?
Moje je da svojim radom i zalaganjem opravdam ukazano povjerenje, a moj rad je podložan ocjeni predsjednika Republike, premijera, narodnih poslanika, a prije svega – građana Srpske. Sastao sam se sa rukovodstvima svih institucija koje su u nadležnosti Ministarstva, uslijedili su i sastanci sa našim strateškim partnerima u realizaciji projekata, na kojima su otvorene mogućnosti za proširenje saradnje i nove projekte. Naravno, tu su i svakodnevne aktivnosti koje javnost ne vidi, a zapravo je najviše dotiču – dozvole iz oblasti građenja i zaštite životne sredine, licence za pravna i fizička lica koje dajemo, različita ovlašćenja, radne verzije novih zakonskih i podzakonskih akata…
Na koji način se možemo boriti protiv klimatskih promjena?
One nameću potrebu za korjenitim promjenama, ne samo društveno-ekonomskim, nego i u ponašanju svakog pojedinca. Zato ćemo u narednom periodu stvarati uslove za efikasno korišćenje prirodnih resursa, uz niske emisije ugljenika, forsirati socijalnu uključenost, i jačati regionalnu saradnju na svim nivoima – od javnog sektora, akademskih zajednica, do preduzetnika i privrednih društava.
Koji projekti su aktuelni u ovom pogledu?
Rezultat dosadašnje uspješne saradnjeMinistarstva sa UN organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) su dva odobrena projekta koje će ova organizacija implementirati u narednom periodu. Prvi odobreni projekat u vrijednosti od 704.000 dolara odnosi se na unapređenje kapaciteta BiH za saradnju sa Zelenim klimatskim fondom i planiranje investicija u oblasti klimatskih promjena. Drugi projekat je nastavak projekta za razvoj Nacionalnog plana adaptacije (NAP), u vrijednosti od 492.000.
Kako teče borba protiv odlagališta nuklearnog otpada na granici sa Hrvatskom?
Stvarna pravna borba protiv izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva koji Hrvatska pokušava da izgradi na samoj granici sa BiH, tek nam predstoji. Sreća je pa imamo usvojenu Strategiju zaštite pravnog interesa BiH u vezi sa pitanjem odlaganja na lokaciji Trgovska gora, koji daje jasne smjernice za dalje postupanje u zaštiti naših prava.
Šta je na rješavanju ovog problema do sada, konkretno, urađeno?
Više od decenije Hrvatska je zloupotrebljavala složenu strukturu BiH i na svaki pokušaj iz našeg ministarstva da se razgovara o ovoj temi, govorili su da su im sagovornici isključivo na nivou BiH. Međutim, tek nakon 2018. mi smo dobili mogućnost da se pokrenu inicijative i sa nivoa BiH. I pored opstrukcija, Savjet ministara 2020. formira Ekspertski i Pravni tim za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa ovom problematikom.
Šta je bilo u međuvremenu?
Tražili smo da se našim ekspertima omogući da prisustvuju istraživanjima na terenu, tim prije što imamo argumente da Čerkezovac ne zadovoljava niti jedan geofizički parametar za izgradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog i istrošenog nuklearnog otpada. Bez obzira na dogovor i obećanja, nisu dobili dozvolu za to. Dakle, pravna borba tek sad dobija na snazi, blagovremenim iskazivanjem namjere učešća BiH u postupku procjene uticaja na životnu sredinu u ovom postupku. Trgovska gora je pitanje opstanka stanovnika u 13 opština u slivu Une i to pitanje niti je završeno, niti će ostati bez odgovora.
Ko bi bio najugroženiji izgradnjom pomenutog centra?
Potencijalno odlagalište je na svega 800 metara od granice sa RS, odnosno BiH, što bukvalno predstavlja svjetski presedan. Naime, nigdje u svijetu nije zabilježeno da jedna zemlja gradi odlagalište istrošenog goriva iz nukearne elektrane na samoj granici sa državom koja nema nuklearku. Takođe, izgradnjom ovog objekta ugrožena je rijeka Una, kao i životi i zdravlje ljudi iz više gradova i opština u RS i FBiH. Taj prostor postaje neupotrebljiv i za razvoj poljoprivrede i turizma, iako je izuzetno atraktivan.
Šta je sa stavom da BiH treba da planira odlagalište u dubrovačkom zaleđu, odnosno na granici sa Hrvatskom?
Nadam se da će slučaj Trgovske gore biti riješen u duhu dobrosusjedskih odnosa. Ako se hrvatska strana ogluši, vjerujem da ćemo zahvaljujući pravima koje kao pogođena zemlja imamo na osnovu međunarodnih konvencija, osujetiti njihove namjere da izgrade centar na Trgovskoj gori. Ako i to ne uspije – slijede arbitražni postupci pred međunarodnim sudovima, a ne bismo trebali bježati ni od argumenta recipročnih mjera.
Koji je cilj projekta “Održivost zaštićenih područja u BiH“, koji je UNDP počeo da sprovodi krajem 2022?
Radi se o projektu ukupne vrijednosti 2,79 miliona dolara, kojeg finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF), a koji će trajati pet godina. Ovaj projekat ima za cilj da doprinese smanjenju novonastalih prijetnji po ključne vrijednosti biološke raznovrsnosti i osigura mogućnost za održivo upravljanje i povećano finansiranje zaštićenih područja.
Kakvi su kod nas standardi gradnje, u pogledu potencijalne opasnosti od zemljotresa?
Naše zakonodavstvo u oblasti graditeljstva je pitanje kvaliteta gradnje dobro riješilo i zahtijeva poštovanje visokih standarda po pitanju projektovanja, same izgradnje, ali i kvaliteta materijala i građevinskih proizvoda koji se koriste. Zakoni su, takođe, jasno definisali sistem kontrole i nadzora i nadležni inspekcijski organi su dužni kontrolisati sve faze izgradnje objekata. Tu ne smije biti povlaštenih investitora niti izvođača, jer se propusti u kvalitetu građenja često plaćaju ljudskim životima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu